Samo jedan od deset hrvatskih studenata i srednjoškolaca, odnosno mladih ljudi koji su u formalnom obrazovanju radi, tijekom školovanja, za razliku od 73 posto mladih u Nizozemskoj, 52 posto u Danskoj ili 45 posto u Njemačkoj, objavio je Eurostat. Među ostalim, samo jedan posto mladih pokušavaju naći posao, ali ne uspijevaju. Istočnoeuropske države desetljećima su studente držale podalje od tržišta rada te su trošak njihova školovanja prebacile na roditelje. Istina, Hrvatska je još u doba socijalizma razvila studentske servise koji su glavni posrednici u zapošljavanju studenata.
Studentski servisi tu svoju poziciju dobro i naplate te od poslodavaca ubiru 12 posto provizije na studentski rad. Uz to tvrtke plaćaju i 6 posto doprinosa za slučaj invalidnosti i profesionalne bolesti, što studentsku satnicu poskupljuje za 18 posto. Poslodavci koji zapošljavanju studente u Hrvatskoj ne plaćaju poreze i mirovinske doprinose na njihov rad, za razliku od zapadnih zemalja, gdje studentima uglavnom teče mirovinski staž te za vrijeme studiranja često skupe najmanje dvije do tri godine mirovinskog staža. Domaćim studentima koji koji češće ili povremeno rade tijekom studiranja, studentski džeparac ne donosi dodatna mirovinska prava.
VEZANI ČLANCI:
– Tradicija je prvi razlog zašto kod nas mladi nemaju običaj raditi uz redovno obrazovanje. Vjeruje se da će student teže studirati ako radi, ali podaci to demantiraju. Naši studenti svejedno studiraju dulje od mladih ljudi u zemljama gdje je rad studenata tijekom formalnog obrazovanja uobičajen – komentira analitičar Predrag Bejaković, koji smatra da bi se i kod nas trebala mijenjati takva praksa. Godišnje se na hrvatske fakultete i stručne studije upiše oko 150 tisuća studenata.
– Najbogatiji Amerikanci potiču svoju djecu da rade, da otkriju vrijednost novca. Stotinu eura koje sam zaradiš više vrijede od stotinu eura koje dobiješ od roditelja – kaže Bejaković. Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, kaže da Hrvatska ima još jedan veliki problem, posebno u Dalmaciji i općenito na Jadranu.
– U sredinama u kojima se živi od rente sve manje mladih ljudi upisuje fakultete jer opada interes za bilo kakvu edukaciju. U Hrvatskoj je i inače prisutan fenomen sporog osamostaljivanja jer roditelji u potpunosti financiraju školovanje svoje djece pa ona dugo ostaju živjeti s njima. Iz toga proizlazi treći fenomen, a to je niska razina poduzetničke aktivnosti u mlađoj populaciji. Rekao bi čovjek da naši mladi imaju sve uvjete da studiraju, no njihova neaktivnost nosi i dosta nepovoljnih elemenata – ističe Lovrinčević. U vrijeme visoke nezaposlenosti studentski rad prijašnjih godina nije bio ni osobito tražen, no sada se okolnosti mijenjaju pa se na tržište rada vraćaju starije generacije, a mladih nigdje.
– Rekao bih da rade oni koji su se navikli cijeli život raditi. Tehnologija danas nudi matrice zbog kojih prisutnost na fakultetu više nije nužna. Predavanja se prate online i naknadno se pregledavaju sadržaji tako da su mogućnosti rada tijekom formalnog obrazovanja bitno veće – ističe Lovrinčević. Kao opći zaključak za 2022. godinu, Eurostat primjećuje da je u skandinavskim zemljama, zajedno s Nizozemskom i Švicarskom, tržište rada vrlo dinamično te se nude znatne mogućnosti za sudjelovanje u obrazovanju i na tržištu rada. Na istoku se navike sporo mijenjaju.
VIDEO Studentica iz Podravine oštetila državu za 100.000 kuna: Godinama lažirala papire o studiranju
Oni su krenuli studirati s premisom koju su im usadili roditelji, uči dijete, uči, pa nećeš morati raditi.