U Hrvatskoj raste broj pedofila, u registru 1592 muškarca i 34 žene

Svjetski priznati trener (71) borilačkih sportova iz Karlovca prije nekoliko je tjedana na kratko završio u lisicama jer su ga roditelji maloljetne kćeri prijavili zbog sumnje da je nad njom izvodio bludne radnje i spolno je iskorištavao. Procedura je bila standardna, najprije ga je privela policija, koja je zatim podnijela kaznenu prijavu protiv njega Županijskom državnom odvjetništvu zbog spolne zloporabe djeteta mlađeg od 15 godina. Nakon što su ga ispitali, tužitelji su od suca istrage zatražili da mu odredi zadržavanje u istražnom zatvoru kako ne bi utjecao na svjedoke. Sudac istrage prijedlog je odbio s objašnjenjem da se istražni zatvor starijima od 70 godina određuje "samo u iznimnim slučajevima".

Zlostavljači iz obitelji

Sud mu je, doduše, odredio mjeru opreza prema kojoj mu je zabranjeno obavljanje trenerskog posla i približavanje žrtvi. Danima nakon prijave cijeli je grad brujio o događaju i iščuđavao se tome kako to da je onaj kroz čije je ruke tijekom desetljeća prošlo na stotine, možda i tisuće djece, osumnjičen za nešto tako gnjusno. A da to nije bio izoliran slučaj, svjedoči činjenica da ga se sumnjiči da je spolno iskorištavao djecu u najmanje tri navrata: 2006., 2008. i 2018. godine.

Iako se o takvim temama ne izvještava naročito često i opširno, uglavnom radi zaštite identiteta žrtava, broj pedofila u Hrvatskoj raste. U popisu pravomoćno osuđenih osoba za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, kolokvijalno poznatom i kao registru pedofila, u 2014. godini nalazilo se 1447 osoba. Brojka je dvije godine poslije čak i blago pala, pa smo tako u registru 2016. imali 1417 registriranih počinitelja, nakon čega se počela povećavati. Prema posljednjim podacima Ministarstva pravosuđa, trenutačno u Hrvatskoj imamo 1626 evidentiranih počinitelja, od kojih 1592 muškaraca i 34 žene. Tijekom 2020. godine izrečene su 104 presude za kaznena djela počinjena na štetu djece, a tijekom 2021. njih 127.

Lani su najčešće izricane bile presude za kaznena djela upoznavanja djece s pornografijom i spolne zlouporabe djece mlađe od 15 godina, a preklani su se uz ova dva kaznena djela pri vrhu našla i teška kaznena djela spolnog iskorištavanja djeteta. Takve su presude donose kada uz počinjeno kazneno djelo dođe i do dodatnih posljedicama u vidu teških tjelesnih ozljeda, narušenog tjelesnog ili emocionalnog razvoja, ako je dijete ostalo trudno, ako je bilo više počinitelja, ako je počinitelj bliska osoba iz zajedničkog kućanstva... Kada su zlostavljači članovi djetetove obitelji, kućni prijatelji, poznanici ili susjedi, najčešće se radi o dugotrajnom, ponekad i višegodišnjem zlostavljanju.

Upravo je zbog takvog gnjusnog djela prije manje od mjesec dana na splitskom Županijskom sudu na 20 godina zatvora nepravomoćno osuđen 60-godišnjak optužen da je silovao kćer s mentalnim poteškoćama. Zlostavljana kći je naposljetku ostala trudna s ocem i rodila dijete, a sve se događalo prije pet godina. Tek je bila napunila sedamnaestu.

Mnogo recidivista

Kada je u pitanju prijavljivanje kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog iskorištavanja na štetu djece, iako podaci MUP-a za prošlu godinu još uvijek nisu dostupni, prema onima od preklani u 2020. je prijavljeno ukupno 956 takvih djela. Te godine zbilo se čak 168 silovanja počinjenih na štetu maloljetnika, a prijavljeno je i 16 pokušaja silovanja te 83 djela bludnih radnji. Sustavna borba protiv počinitelja seksualnih delikata na štetu djece u Hrvatskoj se provodi od 1996. godine kad je i osnovan poseban policijski kriminalistički odjel.

Zakonom su za, ovisno o kakvom se kaznenom djelu radi, za počinitelje predviđene kazne u rasponu od jedne do maksimalno 15 godina zatvora. Prosječna dob počinitelja iznosi 43 godine. Iako velik broj prijavljenih slučajeva završava sudskim presudama kojima se počiniteljima određuju zatvorske kazne, policijska analiza hrvatskih slučajeva navodi na zaključak da je među počiniteljima mnogo recidivista koji i nakon odslužene zatvorske kazne opet traže djecu za zadovoljenje svoje pohote.

Takvu je situaciju barem donekle pod kontrolu trebao staviti registar pedofila, čija je osnovna svrha upravo nadzor pedofila i njihovo onemogućavanje da rade na poslovima u kojima kontaktiraju s djecom. Međutim, iako taj problem postoji otkako je registar pokrenut prije devet godina i dalje nema jamstva da takvi seksualni predatori neće raditi kao animatori u hotelima, privatnim vrtićima i školama, igraonicama, sportskim klubovima i drugim mjestima na kojima se nalaze djeca.

Razlog tome je jer poslodavci mogu, ali i ne moraju pri zapošljavanju provjeriti je li kandidat u tzv. registru pedofila. Na upit kada će ta provjera postati obvezna za poslodavce, u Ministarstvu pravosuđa su nam odgovorili kako su izmjene i dopune Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji prošlo prve čitanje u Hrvatskom saboru te da je upravo u tijeku izrada konačnog prijedloga navedenog zakona.