U Hrvatskoj do 10 eura satnica studentima, a evo koliko u Njemačkoj: Omiljena destinacija za rad nasušno treba sezonce

Od minimalnih 5,25 eura po satu, pa sve do osam eura na sat nudi se ovih dana zagrebačkim studentima koji fakultetske obaveze nisu zamijenili odmorom te žele raditi. Među tvrtkama koje zapošljavaju studente prednjače trgovci, Lidl i Konzum naprimjer, no studentski rad potreban je i telekomima, Hrvatskim cestama, Narodnim novinama. Cijena sata rada u Hrvatskoj vezana je uz minimalnu plaću te se povećava svake godine kako se povećava i minimalac tako da je ove godine studentski rad minimalno plaćen 5,25 eura po satu, a 7.88 eura za noćni ili rad nedjeljom i blagdanima.

No mimo te službene satnice Studentski centri izrađuju i svoje preporuke za različite poslove, pa tako zagrebački tvrdi da se na administrativnim poslovima može zaraditi do 8,84 eura po satu,  programeri mogu dobiti i do deset eura na sat, developerima sat rada ide i do 8,35 eura, dok se rad u kafićima kreće oko studentskog minimalca, slično kao i u trgovini. U potragu za studentskim rukama uključila se i Njemačka  koja je iskoristila  najposjećenije studentske stranice Studying in Germany da bi  pozvala studente širom svijeta na tromjesečni sezonski rad.

Njemačka stalno traži strane visokokvalificirane profesionalce, međutim, zemlja također privlači i zahtijeva više sezonskih radnika, posebno tijekom turističke sezone, tvrde Nijemci koji studentima za sat rada nude plaću od 12 eura u uslugama, 15 za čuvanje djece do 18 eura za rad na farmama. Građanima zemalja EU, Islanda, Norveške, Lihtenštajna i Švicarske nije potrebna radna dozvola ako posao koji obavljaju u Njemačkoj ispunjava kriterije za sezonski rad. Inače, studenti koji rade u Njemačkoj oslobođeni su obveze plaćanja doprinosa za mjesečnu plaću do 522 eura, a ne plaćaju ni poreze na iznos do 950 eura.

Najvažniji uvjet za radni studentski status je radno vrijeme: ne smije se prekoračiti 20 sati tjedno, a porez se plaća na zaradu veću od  950 eura.  Studentski rad iznad 20 sati u poreznom je smislu izjednačen sa radom ostalih radnika.  Amina Juković sa Studying-in-Germany ističe da studenti sa  zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Republika Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija), imaju pravo na privremene radne vize u Njemačkoj zahvaljujući Pravilu za Zapadni Balkan po kojemu je od  1. lipnja ove godine Njemačka udvostručila broj godišnjih radnih viza za zapadni Balkan na 50.000.

Inače, HDZ je u svom izbornom programu najavio promjene u načinu zapošljavanja studenata. Očekuje se da ce Plenkovićeva vlada redefinirati  uvjete obavljanja studentskih poslova te omogućiti studentima priznavanje njihova rada u staž mirovinskog osiguranja.  Za sad nema informacija kad će to nastupiti. Obećali su i da će do kraja mandata  studentska satnica biti 7,81 eura. Hrvatska ima oko 150 tisuća studenata i mnogi rade tijekom studiranja, no poslodavci im ne uplaćuju mirovinske doprinose već plaćaju proviziju Studentskim servisima iz koje se financira rad studentskih centara.

Sociolog Teo Matković  ističe da studentski rad kao specifičan oblik rada i ne bi trebao postojati već bi se opći ugovor o radu trebao primijeniti i na studente. Hrvatska je, slično kao i ostale jugoslavenske republike, izuzev Slovenije, zadržala jugoslavenski model studentskog rada koji je nakon tri i pol desetljeca HDZ odlučio promijeniti. Studenti ove godine mogu zaraditi 3360 eura, a da njihovi roditelji zadrže poreznu olakšicu za njih, a porez plaćaju na godišnji iznos zarade preko 10.080 eura. 

FOTO Pogledajte kako su 'smrtni neprijatelji' Milanović i Plenković izgledali u djetinjstvu: Veliki sukob počeo je 2012.