U Hrvatskoj su nakon slučaja Žalac i službeno podignuti standardi političke neodgovornosti

Kad je Vlada priopćila da ministrica Gabrijela Žalac zbog prometne nesreće i vožnje bez važeće vozačke dozvole nije podnijela ostavku i da se to od nje i ne očekuje, u Hrvatskoj su i službeno podignuti standardi političke neodgovornosti. I dosad smo imali mnoštvo situacija u kojima političari ne shvaćaju svoju poziciju i ne odstupaju u situacijama kad bi trebali postaviti pitanje vlastite odgovornosti. U uređenim, civiliziranim zapadnim zemljama, nakon ovakva ministričina nemara, ona prema zakonu istog trenutka ne bi više bila dio Vlade. Ili bi sama odmah dala ostavku ili bi je premijer najurio iz Vlade.

Vlada je sad i službeno standardizirala stajalište, što je i inače činila, da ministri nemaju razloga dati ostavku iako su grubo prekršili zakon. Tako kaže veliki vođa – jer oni su dio ekipe velikog vođe, imaju partijsku iskaznicu. I tko nama što može? Mi možemo što hoćemo! Druga ministrica Nada Murganić kratko je i jasno to sažela kad je riječ o njezinoj odgovornosti za djelatnost socijalne skrbi nakon tragedije na Pagu. Ona je fino poručila da će otići kako je i došla, kako ju je politika postavila, tako će i politički otići, odnosno kako kaže veliki vođa i njegova partija ili ako možda izgube izbore. Nikako drukčije! Zašto je ministrica Žalac odmah trebala dati ostavku i zašto je Vlada to trebala očekivati? Ne samo zato što je počinila prekršaj tijekom vožnje, kako su to ustvrdili prometni stručnjaci, bez obzira na to što je dijete iskočilo na cestu.

Ne mogu iz Vlade kazati da se prometna nesreća svakome može dogoditi. Može, ali time se ne može braniti ministricu. Ona je pokazala i potpuni nemar prema zakonu kad nije produljila valjanost vlastite vozačke dozvole. I to se može svakome dogoditi, ljudi su često nemarni, pa tako i prema zakonu. No ministrica treba biti uzor poštovanja zakona, pokazati vlastitim primjerom kako nitko ne smije biti nemaran, pa čak ni na takvoj razini kao što je vozačka dozvola. U uređenim, civiliziranim zemljama ostavku su ministri podnosili i za manje prekršaje. Jer je u pitanju ne samo politička odgovornost, budući da su ministri svojevrstan uzor građanima kad je riječ o poštovanju zakona i propisa, nego i iz moralnih razloga. Imaju, nadajmo se, i neku savjest.

U Hrvatskoj je na djelu teška bahatost. Bahatost predvodi veliki vođa u Banskim dvorima, okružen istom takvom ministarskom svitom, koja također bahato vlada i odnosi se prema javnosti. Ministrica Žalac sakrila se od javnosti na društvene mreže i iza priopćenja njezina ministarstva. Jedino bi primjereno bilo da je stala pred novinare i jasno odgovorila na pitanja, pa i pitanje o tome zašto još nije dala ostavku. Ovako je lako skrivati se i s podsmijehom ispričati se javnosti, računajući da će se sve zaboraviti za nekoliko dana pa idemo dalje. Krajnje neodgovorno prema vlastitoj funkciji, prema javnosti, ali i prema Vladi. I krajnje neprimjerena poruka javnosti koja govori o tome kakvi su naši političari. I onda oni misle da će tako ljude zadržati u zemlji? Nisu li čuli da naši ljudi masovno odlaze iz zemlje i zato što traže neka uređenija društva?

Oporbenjaci, međutim, zadnji su koji imaju pravo vladajuće pozivati na odgovornost i ostavke. Bernardić, osim što neprestano neodgovorno lupeta, širi mržnju kad likuje nad najnovijim zbivanjima oko Bleiburga i kad kaže da se ondje promicao fašizam. Jest, bilo je izgreda pojedinaca, ali neka kaže imenom i prezimenom koji je od govornika ovih godina na komemoracijama ondje poticao na ustaštvo? Da, napadali su Bernardićeva druga Tita koji tako pokazuje nesnošljivost prema neistomislećima.

Isto to radi i Beljak koji Ružu Tomašić naziva ustaškinjom i tjera je iz zemlje. Po čemu je Beljak bolji od onih koji iz zemlje tjeraju Pupovca? Ili Anka Mrak-Taritaš koja ne zna zbrajati vlastite stanove i garaže i stanja na računima, ali je za zabranu okupljanja onih koji pred bolnicama mole protiv pobačaja. U demokraciji se razlike uvažavaju, a ne zabranjuju. Sve dok se poštuju zakoni države, svi imaju pravo na svoje mišljenje, na javno djelovanje, slagali se mi s njima ili ne slagali. I Bernardić i Beljak i A. Mrak-Taritaš neprestano jašu i na ugovorima sa Svetom Stolicom. Zapravo vode ideološki rat jer nemaju drugih ideja za privlačenje birača, pri čemu su im usta puna antifašizma. Trebali bi znati da antifašizam također podrazumijeva poštovanje različitosti. Osim ako misle na komunistički antifašizam. Ili fašistički antifašizam? Kako god, nema to veze s demokracijom, već s boljševizmom i skojevštinom.

Pogledajte video usporedbe Hrvatske i Slovenije:

Pogledajte video usporedbe Hrvatske i Slovenije