POTPISAN UGOVOR

U Hrvatskoj započinje certificiranje održivosti zgrada po njemačkom modelu

Foto: Hrvatski savjet za zelenu gradnju
Hrvatski savjet za zelenu gradnju
Foto: Hrvatski savjet za zelenu gradnju
Hrvatski savjet za zelenu gradnju
05.10.2021.
u 14:00
Uloga zgrada u globalnom zatopljenju izuzetno je važna budući da su zgrade u Europi odgovorne za 40 posto potrošnje energije, 36 posto emisije CO2 i 35 posto generiranog otpada.
Pogledaj originalni članak

Hrvatski savjet za zelenu gradnju potpisao je danas u Zagrebu ugovor s Njemačkim društvom za održivi razvoj po kojem će moći koristiti DGNB sustav certificiranja održivosti zgrada na nacionalnoj razini. Međunarodni sustav DGNB predstavlja vodeći svjetski znak kvalitete za održivu gradnju usklađen s vrijednostima dekarbonizacije i učinkovite zaštite od klimatskih promjena. Ugovor su potpisali dr. Christine Lemaitre, direktorica Njemačkog savjeta za održivu gradnju i Dean Smolar, direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

Uloga zgrada u globalnom zatopljenju izuzetno je važna budući da su zgrade u Europi odgovorne za 40 posto potrošnje energije, 36 posto emisije CO2 i 35 posto generiranog otpada. Zgrade certificirane prema DGNB sustavu jamčit će visok stupanj održivosti i sigurnosti uključujući sve elemente važne za produktivnost i očuvanje zdravlja i blagostanja ljudi poput štedljivog sustava grijanja, hlađenja, smanjenja emisije CO2, odabira netoksičnih materijala prilikom gradnje, visoke kakvoće unutarnjeg zraka i dr.

"Ovaj sustav usklađen je s EU regulativom i projektom LIFE Level(s) kojeg provodi Hrvatski savjet za zelenu gradnju u suradnji sa ukupno osam zemalja Europske unije, a koji definira stupnjeve održivosti zgrada. Nama je bilo izuzetno važno da se prilikom definiranja ekoloških, ekonomskih, klimatskih, geografskih i drugih praktičnih kriterija, velika pozornost posvetila potresnoj otpornosti zgrada u Hrvatskoj s obzirom na niz nedavno zabilježenih katastrofalnih potresa u Hrvatskoj“, istaknuo je Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju prilikom potpisivanja. Pojasnio je kako su odlučili preuzeti DGNB sustav jer je najkvalitetniji, najnapredniji te pruža holistički pristup kroz analize cjeloživotnog ciklusa zgrada. Riječ je o tome da to nije samo sustav ocjenjivanja već i kvalitetan alat za planiranje projekata bez dodatnih skupih administrativnih procesa uz pružanje značajne tržišne vrijednosti zgradama.

Do danas je više od 8200 javnih i privatnih zgrada i prostora u 27 zemalja svijeta dobilo DGNB certifikat.

U Hrvatskoj je ukupno certificirano devet zgrada prema kriteriju održivosti, a i prvi DGNB certifikat dodijelit će se poslovnoj zgradi Matrix C u Zagrebu. Zgrade s certifikatom DGNB troše manje resursa tijekom izgradnje i uglavnom se prilikom dekonstrukcije mogu reciklirati čime smanjuju otpad i tako doprinose zaštiti okoliša.

“Veliko nam je zadovoljstvo što su naši hrvatski partneri odlučili lokalno promovirati DGNB sustav. S jedne strane, to pokazuje da dijelimo zajedničko, ambiciozno razumijevanje zahtjeva održive gradnje u velikom dijelu EU. S druge strane, kroz ovakva partnerstva možemo ostvariti puno dublji utjecaj na odgovarajuća tržišta i slijediti naš sveobuhvatni cilj, a to je da održiva gradnja postane novo normalno”, kazala je dr. Christine Lemaitre, direktorica Njemačkog društva za održivi razvoj.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

BR
Branitelj2020
16:47 05.10.2021.

Još jedno bespotrebno skupo izdavanje bespotrebnog certifikata. U Hrvatskoj kao i cijeloj EU izdaju se energetski certifikati koji ne služe ničemu osim za zaradu onih koji ih izdaju . A ova glupost da su zgrade krive za 40% zagađenja sa CO2 je čista radiklana zelena poropaganda. Po zelenima najbolje bi bilo da porušimo sve zgrade i da svi ljudi žive u šatorima. Vrijeme je da kažemo dosta ovoj lažnoj zelenoj propagandi i teroru koji nas samo osiromašuje.

AA
aabbcc
17:00 05.10.2021.

Gluposti ovdje se ne radi o istom geografskom ili klimatskom podrucju da bi se mogi primjeniti isti standardi. _Sto u Njemackoj drvo da bude toplije to u Dalmaciji kamen, keramika da bude hladnije i ustede na klimi.