U Hrvatskoj živi 900 stranih vrsta, od 10 do 15 posto je invazivno

Invazivne strane vrste su globalno jedna od pet glavnih prijetnji za bioraznolikost, a k tome imaju negativan utjecaj na zdravlje ljudi i gospodarstvo. Klimatska kriza i kriza bioraznolikosti doprinose pojačanom širenju stranih vrsta i negativnom utjecaju. Zato je nužno da kontinuirano radimo na smanjenju i, gdje je moguće, zaustavljanju unošenja i nastanjivanja stranih vrsta u prirodu Hrvatske - istaknuo je dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, na završnoj konferenciji projekta "Uspostava nacionalnog sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta", vrijednog 15,2 milijuna kuna, od čega 13 milijuna plaća EU.

Povećana je svijest u javnosti o tome što su invazivne strane vrste i zašto je važno spriječiti njihovo širenje. To pokazuju i rezultati anketa prema kojima 2013. godine 64 posto ispitanika nije znalo što su to invazivne strane vrste, dok je sad taj broj pao na 25 posto ispitanika. Na popisu stranih vrsta za Europu trenutno se nalazi preko 12.000 stranih vrsta, a prema procjenama 10 do 15 posto od tog broja su invazivne strane vrste. U prirodi Hrvatske trenutno je zabilježeno nešto više od 900 stranih vrsta, uključujući oko 650 biljnih i oko 250 životinjskih. Strategija EU za bioraznolikost do 2030. godine postavila je cilj da za 50 posto moramo smanjiti broj vrsta ugroženih invazivnim stranim vrstama.

Analizom je utvrđeno da su najčešći putovi unošenja i širenja spontano širenje, slijepi putnici na prijevoznim sredstvima, balastnim vodama brodova i sl., kontaminacije  i bijeg iz uzgoja u poljoprivredi, akvakulturi, botaničkih i zooloških vrtova ili odbjegli kućni ljubimci.