U hrvatske bolnice želi doći raditi 115 liječnika, koliko ih je zatražilo Hrvatsku liječničku komoru priznavanje njihovih diploma. Većina njih ima hrvatsko državljanstvo, a školovali su se u drugim republikama bivše države. Od spomenutog broja zahtjeva tek je šest liječnika iz zemalja Europske unije.
Poguban trend
Istovremeno istu instituciju dokumente za odlazak na rad u inozemstvo zatražila su čak 752 hrvatska liječnika. Stoga je trend jasan kao i krajnji učinak po hrvatsko zdravstvo – liječnici nam odlaze, a interes stranaca za dolazak daleko je manji. Međutim, mora se reći kako je od spomenutih 115 zahtjeva za priznavanje diploma u Hrvatskoj njih čak 90 pristiglo tijekom ove godine što se može tumačiti i kao početak pravog interesa za rad u hrvatskom zdravstvu. Prilog u tomu jest i činjenica kako su se za rad u Hrvatskoj ulaskom u EU uglavnom javljali mladi liječnici, dok se sada bilježi i interes starijih specijalista sa radnim iskustvom.
Tendencija porasta broja predmeta je razvidna. Broj upita stranaka koje žele dostaviti svoje dokumente i zahtjeve dostiže nekoliko stotina i dolazi iz raznih krajeva, čak sa raznih kontinenata – pojasnili su iz Komore koja provjerava i verificira njihove diplome. Tu će proceduru nazvati zahtjevnom i složenom, a kako objašnjava prim. dr. Katarina Sekelj Kauzlarić, voditeljica Službe za stručno-medicinske poslove HLK, u dodatku uz diplomu liječnici moraju navesti uz nazive predmeta satnicu koju su obavili tijekom studija kako za teoriju tako i za praksu.
Kandidat mora dokazati puno radno iskustvo koje je stekao tijekom svog profesionalnog rada, mora se obaviti pripravnički staž te položiti stručni ispit u RH. Ukoliko je liječnik specijalist, još se mora pridodati puni plan i program specijalizacije, kao i završen poslijediplomski studij – opisuje prim. dr. Sekelj Kauzlarić dodajući da je to tek prvi korak do licence za rad liječnika u Hrvatskoj.
Loš status doktora
Znanje hrvatskog jezika, članstvo u liječničkoj komori u zemlji iz koje dolazi kao i dokaz da se tamo protiv njih ne vodi disciplinski postupak, ostale su nužne mjere koje kandidati moraju dokazati. S druge strane interes liječnika za odlazak iz Hrvatske neusporedivo je veći, a kao glavno odredište najatraktivnije su Njemačka, Velika Britanija i skandinavske zemlje.
Razlog odlaska hrvatskih liječnika nisu samo plaće već liječnici odlaze u potrazi za boljim uvjetima rada i života, kao i zbog činjenice da ne mogu svoje znanje i kompetencije zbog nedostatka opreme i tehnologije na adekvatan način staviti u službu svojih pacijenata što izaziva frustracije. S druge strane, upravo ih zbog njihovih kompetencija i znanja primaju na rad u zemlje diljem Europe – komentirao je prim. dr. Hrvoje Minigo, predsjednik HLK ističući neriješena pitanja statusa liječnika. Pri tome će konkretno navesti činjenicu da liječnici u Hrvatskoj ne mogu dobiti željene specijalizacije, da ne sudjeluju u pregovorima za Kolektivni ugovor pa do toga da još uvijek nije riješeno pitanje dopunskog rada kod drugog poslodavca.
svatko ide tamo gdje mu je bolje,u zemlji gdje vlada siromaštvo,gdje ljudi sa pola škole imaju veće plaće i bolja radna mjesta od ljudi sa fakultetom,gdje se sustavno vodi lov na vještice i liječnike proganja kao kriminalce-tu nema perspektive.