'U Jugoslaviji su živjeli narodi koje ni ljepilo ne bi moglo ujediniti'

Papa Franjo je prvi puta spomenuo bivšu Jugoslaviju i uzeo ju kao primjer države koja nije trebala postojati, jer su u njoj živjeli narodi koje ni ljepilo ne bi moglo držati zajedno. U dugom razgovoru za španjolski list La Vanguardia, papa Franjo je govorio i o mnogim pokretima za neovisnost, o europskim indipendentistima, te je kazao kako sva razdvajanja zabrinjavaju, ali je spomenuo Jugoslaviju kao primjer gdje je trebalo doći do odcjepljenja.

Franjo je odgovarao na brojna pitanje novinara Izraelca portugalskog podrijetla, Henriquea Cymermana, koji je dopisnik sa Srednjeg istoka za list iz Barcelone, La Vanguardia, zatim za španjolsku tv Antena 3 i izraelsku tv Channel 2. Papa je novinara Cymermana susreo u zrakoplovu na putu iz Rima za Amman. Izraelski novinar sjedio je u papinu zrakoplovu pokraj palestinskog. Cymerman je zatim bio uključen u organiziranje molitve Shimona Peresa i Abu Mazena u Vatikanu i papa Franjo mu u intervjuu priznaje kako je učinio mnogo za taj događaj.

Na pitanje o mogućem odcjepljenju Katalonije od Španjolske papa Franjo je odgovorio:

„Sve podjele me zabrinjavaju. Postoji neovisnost oslobođenjem i neovisnost odcjepljenjem. Neovisnosti oslobođenjem su, na primjer, one američke, koje su značile oslobođenje od europskih država. Neovisnosti naroda odcjepljenjima su razdjeljivanja često i vrlo prirodna. Pomislimo na bivšu Jugoslaviju. Tamo očito postoje narodi s tako različitim kulturama koje ni ljepilo ne bi moglo ujediniti. Jugoslavenski slučaj je vrlo jasan, ali ja se pitam je li tako jasno i za druge slučajeve, za druge narode koji su do sada bili ujedinjeni. Mora se izučavati od slučaja do slučaja. Škotska, Padanija, Katalonija. Postoje slučajevi u kojima je pravedno odcjepljenje, a u drugima nije. No, odcjepljenje od jedne države bez da je prethodno bilo prisilnog ujedinjenja potrebno je uzeti s pincetom i analizirati slučaj po slučaj“, kazao je Franjo. Za papu Franju je dakle jugoslavenski slučaj primjer kada se narodi u jednoj država mogu odcijepiti.

Osvrnuo je, dakako, na molitvu za mir s predsjednicima Izraela i Palestine i kazao kako je u početku 99% ljudi u Vatikanu govorilo da se taj susret neće održati, međutim poslije se onaj preostali 1% povećao. To ni u kojem smislu nije bio politički čin, već vjerski radi otvaranja prozora prema svijetu. Upozorio na antisemitizam, ističući da je nijekanje holokausta ludost.

„Ne možemo biti istinski kršćani ako ne priznajemo svoje židovske korijene“, kazao je Franjo.

Govoreći o Crkvi i siromasima, Papa je rekao da su siromaštvo i poniznost u središtu Evanđelja, i to u teološkom smislu, ne sociološkom. Biskupi trebaju biti služitelji a ne prinčevi. Zla svjetskoga gospodarskog sustava je stavljanje novca u središte čime padamo u grijeh idolopoklonstva. Papa je izrazio veliku zabrinutost zbog nezaposlenosti mladih. U Europi ima 75 milijuna nezaposlenih mladih ljudi, a to je barbarstvo. Kako bi se održao gospodarski sustav koji se više ne drži na nogama, potrebno je ratovati, a budući da Treći svjetski rat nije moguć, onda se vode lokalni ratovi. I na taj se način proizvodi i prodaje oružje da bi se popravile bilance idolopokloničkih gospodarstava, kazao je papa Franjo.