Dok se veći dio svijeta očajnički bori da smanji sve veći rast inflacije koja smanjuje životni standard, Kina pokušava učiniti – suprotno. Naime, potrošačke cijene porasle su u Kini za samo 0,7 posto u ožujku u usporedbi s prošlom godinom, a tvorničke cijene padaju već šest mjeseci zaredom. U međuvremenu, u Americi je inflacija potrošačkih cijena još uvijek bila 5 posto prošlog mjeseca, u Europskoj uniji iznosila je 8,3 posto, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 10,1 posto.
Cijene u Kini stagniraju ili padaju unatoč činjenici da Narodna banka Kine (PBOC) smanjuje kamatne stope i upumpava novac u financijski sustav kako bi ojačala gospodarstvo te unatoč ukidanju strogih mjera kontrole COVID-19 krajem prošle godine. Neizvjesnost oko gospodarstva znači da kineska kućanstva nastavljaju čuvati novac u štednji umjesto da ga troše, a tvrtke su i dalje oprezne s novim ulaganjima. Ekonomisti ističu kako to povećava mogućnost pada cijena i plaća od kojeg bi se gospodarstvo moglo teško oporaviti.
"Naše je temeljno stajalište da je kinesko gospodarstvo deflacijsko", napisao je Raymond Yeung, glavni ekonomist za Greater China pri ANZ Researchu prošli tjedan, ubrzo nakon što je Kina objavila podatke o rastu BDP-a u prvom tromjesečju. Iako je BDP porastao za 4,5 posto u prvom tromjesečju, taj je rast uvelike odražavao utjecaj zadržane potražnje među kupcima nakon tri godine ograničenja zbog pandemije, dodao je Yeung. Bez toga, rast BDP-a bio bi za Kinu tek 2,6 posto, piše CNN.
U gospodarstvu ima dosta novca. Široka ponuda novca porasla je za rekordnih 5,6 trilijuna dolara u posljednjih 15 mjeseci, a kineska Narodna banka pokušavala je potaknuti ljude na potrošnju. No čini se da potrošači jedva da su reagirali. Umjesto da troše novac, i dalje gomilaju gotovinu rekordnom stopom. Velik dio novih bankarskih zajmova otišao je lokalnim vlastima, koji su iskorišteni za otplatu njihovih visokih razina duga, prema analitičarima. Neobična kombinacija pada cijena i neviđene količine novca u gospodarstvu potakla je razgovore o deflaciji koja se definira kao dugotrajan i širok pad općih razina cijena dobara i usluga tijekom određenog razdoblja. To je loše za gospodarstvo jer u takvom okruženju potrošači i tvrtke mogu odgoditi potrošnju očekujući daljnji pad cijena, što bi samo pogoršalo ekonomske probleme.
Problem je mučio japansko stagnirajuće gospodarstvo dva desetljeća, a njegovi dužnosnici tek su nedavno uspjeli preokrenuti trend.
„Da ukratko opišem trenutačnu gospodarsku situaciju u Kini, počela je deflacija, a gospodarstvo je palo u područje recesije", rekao je Liu Yuhui, profesor s Kineske akademije društvenih znanosti (CASS) tijekom nedavnog govora koji se jako proširio društvenim mrežama. Puls realnog gospodarstva i dalje je "slab" jer cijene nekretnina i financijske imovine "nisu porasle", dodao je Yuhui istaknuvši i kako su kineska kućanstva u velikim dugovima i nemaju mogućnosti ni volje trošiti. Lokalne vlasti, čije su financije desetkovane kombinacijom pada nekretnina i pandemije, također imaju većih dužničkih problema.
"Zbog pitanja osobne bilance... spremnost raznih subjekata u cijelom gospodarskom sustavu da koriste kredit brzo se urušava", rekao je Liu. “Sadašnja Kina su Sjedinjene Države otprije 15 godina, a Japan otprije 30 godina”, dodao je.
Yu Yongding, bivši direktor Instituta za svjetsku ekonomiju i politiku pri CASS-u, izrazio je oprezniji stav. No priznao je da se gospodarstvo suočava s deflacijskim pritiskom. “Po mom mišljenju, iako izjava 'deflacija je počela' nije nužno točna, nije velika pogreška. Skretanje pozornosti na deflaciju potpuno je ispravno”, napisao je u članku objavljenom prošli tjedan na kineskoj novinskoj stranici Netease.
Bivši savjetnik središnje banke u međuvremenu je pozvao Peking da potrošačima podijeli gotovinu kako bi potaknuo potražnju – mjeru koju su usvojila mnoga velika gospodarstva, poput Sjedinjenih Država i Australije. Ali kineska središnja vlada rijetko se time koristila. Li Daokui, profesor ekonomije na Sveučilištu Tsinghua koji je služio u savjetodavnom odboru PBOC-a, pozvao je Peking da podijeli 500 milijardi juana (72,5 milijardi dolara) u kuponima za potrošnju kako bi potaknuo potrošnju do kraja ove godine. "Čak i uz konzervativnu procjenu, 500 milijardi juana u kuponima za potrošnju potaknut će jedan trilijun juana u ukupnoj potrošnji", rekao je Li u videu objavljenom u utorak na svom računu društvenih medija Weibo.
Zauzvrat bi vlada mogla dobiti najmanje 300 milijardi juana kroz poreze generirane povećanjem potrošnje, rekao je Li. "Dakle, potrebno je samo 200 milijardi juana u potrošnji da bi središnja vlada potaknula jedan trilijun juana u potrošnji", rekao je. “Pa zašto to ne učiniti?“
No narodna banka odbacuje razgovore o deflaciji i brani svoju trenutačnu politiku. "Nema osnove za dugoročnu deflaciju ili inflaciju", rekao je Zou Lan, dužnosnik banke, na tiskovnoj konferenciji u Pekingu prošlog četvrtka. "Kako politike financijske potpore budu stupale na snagu, očekuje se da će potražnja potrošača porasti i da će se povećanje cijena vjerojatno vratiti na prosječne razine iz prethodnih godina u drugoj polovici ove godine", zaključio je Zou Lan.
VIDEO Napeto na Dalekom istoku: Tajvan se hvali svojom vojskom, Kina izvodi vojne vježbe u njihovu dvorištu
Made in china- hvala ne, ne kupuju ni kinezi...jer znaju da ne valja, zato i imaju deflaciju.