Najveća promjena koja se dogodila u kriterijima upisa u srednje škole vrednovanje je općeg uspjeha u posljednja četiri razreda osnovne škole i to na dvije decimale. To znači da se radi selekcija između odlikaša kojih po mišljenju stručnjaka među našim osnovcima ima previše. Svaka petica ubuduće više neće biti ista, što je po mnogima pravedniji način bodovanja. S tim se slaže i Ljilja Vokić, bivša ministrica obrazovanja, dugogodišnja ravnateljica jedne od najboljih hrvatskih gimnazija – zagrebačke Sedme gimnazije. Ipak, Ministarstvu obrazovanja zamjera što se promjene odnose na djecu koja su u 8. razredu, umjesto da se to odnosi samo na učenike koji su sada u petom razredu.
Veći izbor škola
Slično misli i ravnatelj zagrebačke Pete gimnazije Petar Mladinić. – Vrlo je upitno mogu li se za vrijeme utakmice mijenjati pravila igre – slikovito će Mladinić koji smatra da je ministarstvo najprije trebalo definirati što želi postići pa onda tome prilagoditi i model upisa. – Ove promjene donijet će neke dobre stvari, ali će puno toga i srušiti. Dobro je što više neće biti silne papirologije i gužve po školama. No meni ostaje otvoreno pitanje što s djetetom koje je recimo matematički genijalac, a ostale su mu ocjene, recimo, prosječne... Ono se neće moći upisati ni u jednu školu u kojoj bi moglo razvijati svoj potencijal i iskoristiti talent. Promjene su samo površinski promišljene, a pozitivno je to što je povećan broj škola, odnosno programa za koje učenici mogu aplicirati – prokomentirao je Mladinić. Iako je prvu varijantu predloženih promjena kritizirao, znanstvenik Instituta za društvena istraživanja dr. Boris Jokić konačnom je verzijom zadovoljan.
Prijelazno rješenje
– Smatram da se radi o dobrom modelu koji uzima u obzir kontinuirani rad učenika, njegove želje i sposobnosti te potrebe srednjih škola. Dobrim smatram i vrednovanje pohađanja glazbenih i plesnih škola. Ovaj je model tek prijelazno rješenje ka korjenitoj promjeni vrednovanja u hrvatskom obrazovanju. Problematičnim sam smatrao prvu varijantu predloženih promjena koje uopće nisu bile stručno utemeljene, a za pohvaliti je da je javnost odreagirala na takvo rješenje, a politika, možda i prvi put, poslušala glas struke, roditelja i šire javnosti – zaključuje Jokić. Kako će zbrajati ocjene i kako će to ubuduće izgledati, možete vidjeti iz primjera dva naša učenika osmih razreda. Koristili smo njihove ocjene iz sedmog razreda i njihovu pretpostavku kako će im izgledati na kraju osmog.
>> Bodovat će se prosjek ocjena od 5. do 8. razreda, a ne opći uspjeh
onda nek takvo dijete ode u njemačku školu sa a i b programom. al se nek izbori za to. dijete treba i MORA učiti! ne se igrati, biti budala i kreveljiti se do 25-e godine kao današnje generacije. svi sustavi koji imaju rezultate ne poznaju dječje zadovoljstvo i igru, nego priznaju i traže jedino rezultate. misltie da se djeca u finskoj ne smiju? ili ona u japanu? smiju se, i igraju. ali i uče. i njihovim roditeljima ni na kraj pameti ne dođe da odu učitelja ispljuskati kao našima. neuspjeh djeteta japanski roditelj doživljava kao osobni neuspjeh. a kod nas se svi problemu ogledaju u tvrdnji da je učitelj, i samo on, kriv za loše znanje našeg djeteta.