Nastojanje je svake općine imati što uređenije područje, pogotovo kada je riječ o poljoprivrednome zemljištu, čiji veliki neobrađeni dijelovi često nagrđuju sliku inače lijepih zagorskih pejzaža. Ali kada se pojavi zainteresirana strana koja bi zapušteno zemljište unajmila i na njemu nešto proizvodila, pojavi se gomila problema vezanih uz nesređene imovinskopravne odnose i niz postupaka prijeko potrebnih kako bi se sve "uskladilo sa zakonskom regulativom".
S tim se problemom ovih dana susreće i Općina Konjščina, od koje Zagrepčanin Krešo Marić i Josip Mešnjak iz Budinščine traže da im iznajmi gotovo 100 tisuća četvornih metara zapuštena zemljišta u Pešćenom. Njih dvojica bi na tom zemljištu, osim za ovo podneblje uobičajenog povrća i šparoga, uzgajali i kod nas manje poznati kivano, batat i puter tikvu. Međutim, riječ je o zemljištu koje je dijelom u vlasništvu općine, a dijelom u državnom vlasništvu, pa Konjščina može dati u najam samo svoj dio.
Velika procedura
Da bi se iznajmilo poljoprivredno zemljište u vlasništvu države, općina uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede treba donijeti program i proslijediti ga Ministarstvu.
– Ako sve ide kao po loju, za pokretanje postupka prema Ministarstvu potrebno je najmanje pet mjeseci – kazala je Nevenka Benjak, pročelnica u Općini, a Stjepan Curiš, donačelnik Konjščine, objasnio je da procedura u Ministarstvu traje najmanje dva mjeseca.
Kako bi zainteresirani željeli u proljeće započeti sa proizvodnjom, na sjednici Vijeća Konjščine prihvaćen je prijedlog da im Konjščina na privremeno korištenje preda svoj dio zemlje, a nakon provedbe cijelog postupka, ali i natječaja koji raspisuje Ministarstvo, možda dobiju i kompletno zemljište.
A koje kulture?
Točno, možda dobiju zemljište, jer Ministarstvo određuje i kulture koje će se uzgajati, no možda se nekome u Ministarstvu neće svidjeti prijedlog o uzgoju egzotičnih biljaka. I Stjepan Curiš, unatoč zadovoljstvu što će se napokon urediti zemljište, sumnjičav je prema izboru kultura koje se tamo namjeravaju saditi jer se krumpirom i grahom ne može konkurirati Slavoncima, a uzgoj egzotičnih biljaka skup je i zahtjevan. Kivano se, naime, uzgaja kao krastavac, batat dobro uspijeva u kontinentalnoj Hrvatskoj, a puter tikva se uzgaja kao i sve ostale tikve. Potencijalni bi najmoprimci zemlje u međuvremenu trebali financirati i usluge mjernika.
Uvijek je to tako. Ljudi bi nesto pokrenuli, radili, mozda i nekog zaposlili. Ali administracija sve koci. Aj bar opcina Konjscina to pokusava nekako ostvarit pa daje svoj dio odmah. Ali neznam cemu 5 mjeseci odlucivat na drzavnoj razini o necemu sta donosi neku korist opcini. Nazalost, mislim da ce to opet propast zbog administracije. Covjek bi pomislio kad ih je vec toliko da to ide brzo, al eto. Treba vremena za sve te kave popit i tracat