Jugoistok Europe prema Aziji isprepleten je tisućama kilometara plinovoda, ali zasad samo na kartama koje crtaju stratezi ponajprije u Moskvi i Washingtonu, a onda i u Ankari, Ateni, Skoplju, Beogradu, Budimpešti.
Jugoistok Europe ugrožen
Riječ je o sukobu između Rusije s jedne i EU i SAD-a s druge strane. Rusi prijete da će za četiri godine, kad istječe ugovor, obustaviti isporuku plina Europi preko Ukrajine, no sjeverna Europa ne mora se brinuti jer ima Sjeverni tok, dok bi se jugoistočna Europa mogla naći okovana ledom.
Južni tok spriječen je u začetku jer su Bugarska i Gazprom igrali izvan europskih standarda kad je riječ o javnim nabavama, ali ni EU ni Washingtonu zbog otkazivanja Južnog toka nije bilo krivo. Pa je Rusija u zamjenu lansirala novu rutu, tzv. Turski tok, plinovod koji bi ispod Crnog mora iz Rusije vodio u Tursku, pa u Grčku, Makedoniju i Srbiju do prve zemlje EU, Mađarske. SAD Srbiji pak nudi nešto drugo, opskrbu iz hrvatskog LNG-a koji je također tek u planovima i plin iz Azerbajdžana, kroz priključak na plinovod TANAP koji su Turska i Azerbajdžan počeli graditi u ožujku.
Nagađalo se čak i da je u korijenu makedonske pobune protiv vlade Nikole Gruevskog zapravo interes Zapada da se spriječi sudjelovanje Makedonije u Turskom toku. No ključna zemlja za realizaciju Turskog toka kao plinovoda koji bi povezao Rusiju s Europom novom rutom jest Grčka, koja s ljevičarskom vladom koketira s Rusijom, tražeći saveznike ako se ne uspije spasiti, kaže Davor Štern, stručnjak za naftu. Tako je krajem travnja s Alexisom Tsiprasom u Ateni razgovarao šef Gazproma Aleksej Miller.
Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić nakon razgovora s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom kaže kako je Srbija načelno zainteresirana za Turski tok te je pozvao EU da ne pravi probleme.
– U priči o plinovodu toliko je interesa isprepleteno da je teško bilo što suvislo analizirati ili predvidjeti – kaže Štern.
Rusija pritišće Ukrajinu kako bi ucijenila EU, EU je zauzvrat otežala Južni tok, Turska koristi situaciju da poboljša vlastitu poziciju, Rumunjska i Bugarska neće popustiti Rusima, ali bi Grčka mogla. Ne treba zaboraviti ni da Rusija, koliko god se grozila obustavom isporuke, ipak mora prodavati plin.
Hrvatska bez zarade
Čini se da zasad najbolje prolazi Turska, koja je važna karika i za ruski i za azerbajdžanski plin i koja može dobro zaraditi na tranzitu. Također, sigurno je da ni u jednoj varijanti – osim LNG-a na Krku – Hrvatska neće biti važna, neće biti tranzitna zemlja i neće na tome zarađivati, nego će praktički samo imati priključke. Štern ističe kako je nakon 25 godina samostalnosti zacijelo sazrelo vrijeme da Hrvatska dobije ne samo energetsku strategiju nego i stručnjake za energetiku u državnim tijelima, koji bi mogli biti ravnopravni partneri u razgovorima s predstavnicima drugih zemalja i osmisliti najbolja rješenja za Hrvatsku.
– Kad dođe američki povjerenik za energetiku Amos Holstein, s njim razgovaraju političari koji ne znaju dovoljno o energetici – upozorava Štern.
jenkiji ce nas kostati glave. to je kao amen u crkvi. a i novinari nece proci liso kad i njima putin zavrne plinsku pipu, pa ce onda po starom obicaju koristiti u uredima pec na drva