U Libiji zatvorili ‘svjetskog cara krijumčara ljudi’

U glavnom libijskom gradu Tripoliju uhićen je jedan od najvećih krijumčara ljudi na svijetu Abdel-Rahman Milad, poznat pod nadimkom Al-Bidja. Zvali su ga carem krijumčara ljudi i nafte. Milad je zloglasni krijumčar u Libiji i inozemstvu, koji nadzire snage obalne straže vlade nacionalnog jedinstva te se nalazi i na popisu sankcija Vijeća sigurnosti UN-a. Optužen je za potapanje brodova migranata na moru i njihovo gađanje, jer je njegovo ime spomenuto u posebnom biltenu međunarodne organizacije kriminalne policije Interpol i na tjeralici koju je izdao ured javnog tužitelja u Tripoliju zbog optužbi za trgovinu ljudima i krijumčarenje goriva.

Gotovo svi migranti koji su išli iz Libije prema talijanskoj obali ili balkanskom rutom išli su u njegovoj organizaciji. Oni koji nisu išli u sklopu njegove organizacije bili su potopljeni, s obzirom na to da je bio zapovjednik jedne od libijskih paravojnih formacija.

Oslonac EU

Ministarstvo unutarnjih poslova vlade nacionalnog jedinstva kojem je na čelu ministar unutarnjih poslova Fathi Bashagha objavilo je da se uhićenje Abdel-Rahmana Milada temelji na istragama koje je provelo državno odvjetništvo i tragom međunarodne tjeralice protiv njega. Libijski mediji i nevladine udruge tvrde da je organizirao prebacivanje desetaka tisuća migranata u Italiju.

No pitanje je zašto je upravo sada uhićen jedan od najzloglasnijih krijumčara za kojeg je znao gotovo cijeli svijet, a bio je i član vlade nacionalnog jedinstva te zapovjednik libijske obalne straže. Mnogi Libijci uhićenje povezuju s njegovim sukobom s ministrom unutarnjih poslova Fathijem Bashaghom, kojeg je Abdel-Rahman javno kritizirao i optužio za prihvaćanje plaćenika iz Sirije i Turske koje je Erdoğan organizirao i poslao da se bore protiv generala Khalifa Haftara, koji je na čelu libijske nacionalne vojske i bori se protiv snaga vlade nacionalnog jedinstva. Uhićenje Milada pozdravila je Misija UN-a u Libiji zbog njegove umiješanosti u počinjenje zločina i kršenje zakona protiv ilegalnih migranata.

Među ostalim, u priopćenju Misije piše: “Uhićenje Al-Bidje važan je korak prema osiguravanju pravde za tisuće ranjivih skupina, kako Libijaca tako i migranata, i jačanju poštivanja ljudskih prava u Libiji”. I francusko veleposlanstvo u Libiji pozdravilo je uhićenje ovog vođe milicije, u provedbi odluka libijskog pravosuđa i Odbora za sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, ističući da je “borba protiv zločina trgovine ljudima neophodna u Libiji i u svijetu”. Ono što je ironično jest to da je taj kriminalac i zločinac do jučer bio oslonac EU u borbi protiv ilegalnih migracija. Naime, na sastanku talijanskih tajnih službi 11. svibnja 2017. u Cara di Mineu na Siciliji, u Cataniji, sudjelovao je upravo jedan od svjetski najzloglasnijih trgovaca ljudima Abdel-Rahman Milad, koji je dolaskom na sastanak prošao čak kroz jedan od najvećih centara za prihvat migranata u Europi, gdje su ga mnogi izbjeglice prepoznali, no nadležni su to ignorirali.

Još u veljači 2017. tadašnji talijanski ministar unutarnjih poslova Marco Minniti potpisao je memorandum s čelnikom libijske vlade koju je priznao UN Fayezom al-Sarrajem, uvodeći novu razinu suradnje između libijske obalne straže i Talijana, uključujući četiri ophodna broda. Kontroverzni sporazum osnažio je libijsku obalnu stražu da presretne gumenjake na moru i vrati ih u Libiju. Dogovor koji je podrazumijevao da Italija osigura sredstva i opremu sklopio je Minniti, bivši komunist koji je imao duboke veze s talijanskom obavještajnom službom i polugama talijanske države, pokušavajući zaustaviti migracijski tok na njezine obale. Sporazum je nedavno pojačala talijanska ministrica unutarnjih poslova Luciana Lamorgese na sastanku na Malti sa svojim kolegama iz Francuske, Njemačke i Malte.

Prema izvoru talijanskih medija, Milad je na tom sastanku u Cataniji na Siciliji čak zatražio od talijanskih vlasti sredstva za upravljanje centrom za prihvat migranata u Libiji, što je i dobio te je otvorio centar za pritvor migranata u Zawiyi, u kojem su migranti zlostavljani. Iako je UN u svojim izvještajima o sigurnosti pisao o njemu kao odgovornom za utapanje stotina ljudi na Mediteranu te da je vođa kriminalne organizacije koja djeluje u sjeverno-zapadnoj Libiji, na sastanku je sudjelovao kao predstavnik libijske obalne straže. Isto tako, prema izvorima libijske vlade nacionalnog jedinstva, nazočio je potpisivanju ugovora 7. listopada 2019. između EU i Crne Gore oko upravljanja granicom. Cilj ovog ugovora je suzbijanje upravo ilegalnih migracija, kako navodi sam EU “zbog nenadanih promjena u migrantskim rutama”.

Unatoč tome što je UN Milada i pojedine članove libijske obalne straže optužio da su uključeni u potapanje brodova punih migranata, Milad je dobio dopuštenje za ulazak u Italiju gdje je nesmetano nazočio diplomatskom sastanku iako su talijanske vlasti sigurno znale o kome je riječ. Štoviše, na samom sastanku predstavljen kao „jedan od zapovjednika libijske obalne straže“. EU je navodno obučio čak 237 službenika libijske obalne straže, koji su bili pod Miladovim zapovjedništvom, s ciljem da se zaustavi migracija jeftinim gumenjacima s libijskih obala. Međutim, umjesto da je zaustave, oni su je organizirali. EU je za obuku i opremanje te iste obalne straže lani izdvojio 46 milijuna eura.

Milad je rođen 1990. u Zawiyi, mjestu zapadno od Tripolija udaljenom 45 kilometara. Časnik je i poručnik kojeg je vlada nacionalnog jedinstva postavila za zapovjednika obalne straže u zapadnoj regiji. Sankcije su mu, prema rezoluciji Vijeća sigurnosti u lipnju 2018., izrečene zbog sudjelovanja u trgovini ljudima preko libijske granice od Afrike do Europe. Bio je desna ruka Muhammeda Kashlafa, poznatog kao “Trska”, jednog od najvećih krijumčara nafte, vođa ilegalnih migracija i trgovaca drogom, a i njemu je nametnuta rezolucija sankcija Vijeća sigurnosti UN-a. Pojavio se u travnju 2019. u Tripoliju nakon izbijanja sukoba za čišćenje glavnog grada između milicija i terorista koji su prijetili legalnim oružanim snagama.

Za Miladom je tjeralica raspisana još u listopadu 2019., ali do sada nije uhićen zbog straha od izbijanja sukoba između frakcija koje se nalaze pod njegovom kontrolom. No sada je uhićen zbog pritisaka Međunarodne zajednice na libijsku vladu nacionalnog jedinstva, jer EU i UN smatraju da je nemoguće zaustaviti migraciju iz Libije dok je Milad na čelu obalne straže. Zbog njegova uhićenja, kako se i strahovalo, došlo je do napetosti u Tripoliju između milicija lojalnih ministru unutarnjih poslova Fathiju Bashaghu i milicija grada Zawiya iz kojeg potječe Milad.

Policijska blokada

Abdul-Rahman Milad uhićen je presretanjem na policijskoj blokadi ceste u blizini Tripolija. Libiju muče korupcija i previranja otkako je pobuna koju je podržao NATO srušila i ubila dugogodišnjeg diktatora Muammara Gaddafija 2011. Podijeljena je na dvije uprave. Onom na zapadu, uključujući Tripoli, u kojem je vlada nacionalnog jedinstva uz potporu UN-a, dok vladu sa sjedištem na istoku podržava odmetnuti vojni zapovjednik Khalifa Haftar. Libija, koja je inače bogata naftom, pojavila se kao glavna ruta za ljude iz Afrike i s Bliskog istoka koji bježe od ratova i siromaštva i nadaju se da će doći do Europe. Prije uhićenja Milad je govorio da je spreman ići na suđenje u Haag jer protiv njega “nema nikakvih dokaza, ali da će zasigurno taj sud, koji je politički, uvijek nešto naći, nekakve lažne svjedoke koji će ga teretiti”.

“Priznajem da sam tukao migrante, ali za njihovo dobro, jer nisu mirno sjedili na gumenim čamcima. Ali kada su dobili nekoliko šamara, sjedili su u miru. Prema tome, za to mi nemaju što suditi. Što se tiče mojih ljudi, mojih suradnika, ne znam što rade i maltretiraju li ih, siluju ili pljačkaju. Nemam nikakvo bogatstvo. Imam plaću od šest tisuća dolara i nemam nikakve imovine”, govorio je za libijske medije Milad, kojeg nazivaju Bogom koji odlučuje o životu i smrti migranata.

Ranije ovog mjeseca Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je donijelo rezoluciju kojom se državama članicama omogućuje inspekcija plovila za koja se sumnja da se krijumčare s obala Libije.

U ožujku je Međunarodni ured za migracije procijenio da je više od 20.000 ljudi umrlo prelazeći Sredozemno more od 2014. godine.