Nakon zatišja pred buru, kako bi se moglo okarakterizirati krhko primirje koje je između Ukrajine i proruskih pobunjenika sklopljeno u rujnu prošle godine, ovih je dana situaciju na istoku Ukrajine ponovno eskalirala. Obračuni snaga odanih vladi u Kijevu i pobunjenika koji iza sebe imaju potporu Rusije, iako Moskva to poriče, sve su žešći, a žrtve u međusobnim sukobima, koje su iz dana u dan sve brojnije, počinju se brojiti u desecima. Najviše ponovno stradaju civili, i to u međusobnim granatiranjima središta gradova.
Paljba iz Rusije
Sudeći prema informacijama s terena, situacija je najkritičnija u području oko ukrajinske luke Mariupolj te oko grada Debalceva, koji je svojevrsna ukrajinska enklava između Donjecka i Luganska, gradova pod kontrolom pobunjenika. Na tom je području izgleda započela snažna ofenziva proruskih pobunjeničkih snaga uz svesrdnu potporu topništva i tenkovskih snaga iz same Rusije.
– Mariupolj je trenutačno pod stalnim udarima ruskog topništva. Pri tome ne mislim na pobunjeničke snage, već na snage koje im pomažu iz same Rusije, čija je granica udaljena tridesetak kilometara. Pobunjenici nemaju takvu vrstu naoružanja i potpuno je jasno da napadi dolaze s ruskog teritorija, koji je zapravo na idealnoj udaljenosti za topničko djelovanje. Pritom je i tim ruskim postrojbama jednostavnije „nestati" jer su na svojem teritoriju – objašnjava za Večernji list Gaston Besson, koordinator stranih dragovoljaca koji se bore na ukrajinskoj strani u sklopu bataljuna Azov, a trenutačno sudjeluje u obrani Mariupolja. Besson je dragovoljac Domovinskog rata i iskusni vojnik koji je prošao najteže terene u ratu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tako da odlično može procijeniti situaciju i odnos snaga na terenu.
– Mariupolj trenutačno brane tri skupine boraca. U jednu spadaju lokalni stanovnici, ljudi iz Mariupolja koji su organizirani u neki oblik civilne zaštite. Oni su angažirani na gradnji skloništa, utvrđivanju položaja na linijama obrane i logistici. Tu su zatim redovite postrojbe Ukrajinske vojske te postrojbe sačinjene od dragovoljaca, među kojima su i oni iz bataljuna Azov – kaže Besson i dodaje kako se u sklopu te postrojbe bori i oko trideset dragovoljaca iz Hrvatske. Riječ je, kaže, o dijelu njegovih bivših suboraca iz Domovinskog rata, ali i mlađih dragovoljaca koji su odlučili pomoći u obrani Ukrajine.
– Taktika pobunjenika vrlo je dobro poznata svima koji su upoznati s načinom ratovanja na bojišnici u istočnoj Slavoniji, posebno u borbama za Vukovar. Prve mete ruske strane su sela oko Mariupolja, koja su daleko od očiju kamera i javnosti, i tu pobunjenici pokušavaju ovladati kompletnim prstenom oko grada kako bi nas okružili i presjekli nam komunikaciju s ostatkom Ukrajine – kaže Besson i dodaje kako zasad u tome ne uspijevaju iako su od tri glavna pravca koja vode iz Mariupolja dva pod kontrolom proruskih snaga jer vode preko njihova teritorija.
Početak ofenzive na tom području možda bi i ostao skriven od svjetske javnosti jer okolna sela i mjesta koja su meta stalnog razaranja nisu dostupna ukrajinskim medijima i ne bi javnost za njih doznala da ruska strana nije napravila pogrešku i granatirala civilne ciljeve u središtu Mariupolja, što je vidio cijeli svijet.
Drugi pravac napada događa se u području Delbaceva, grada koji se nalazi sjevernije od Mariupolja i, ako pogledamo situaciju na terenu, predstavlja izbočinu unutar teritorija pod kontrolom pobunjenika. Tamo su ukrajinske snage u okruženju iako je tijekom vikenda službeni Kijev objavio kako je izveden protuudar te kako vladine snage kontroliraju cijeli grad.
– Razgovarao sam s tamošnjim zapovjednikom i situacija je u Debalcevu i oko njega vrlo ozbiljna. Tamošnje postrojbe zapravo nemaju puno manevarskog prostora za izvlačenje snaga pa se među sobom moraju dogovoriti hoće li braniti grad do kraja ili se povući – objašnjava Besson.
(Foto: Reuters/Pixsell)
Vojni analitičari, pogotovu oni koji bolje poznaju rusku vojnu doktrinu, ne čude se što su pobunjenici, a zapravo Moskva, odlučili baš u ovom trenutku krenuti u ofenzivu. Prije svega treba uzeti u obzir vremenske uvjete i zimu koja je zaledila i smrznula teren i sada je prilika za ruske snage da iskoriste trenutak dok se sve ne počne otapati i pretvarati u blato. U toj situaciji teško topništvo i tenkovi nemaju puno šanse. Druga važna činjenica su položaji Mariupolja, odnosno Debalceva. Luka Mariupolj Rusima je važna iz dva razloga. Jedan je kopnena povezanost Krima s matičnim kopnom Rusijom, koju bi dobili u slučaju osvajanja grada, a druga je važnost same luke koja je, osim pomorskog središta, i veliko željezničko čvorište. Tu ne treba smetnuti s uma ni energetsku važnost tog dijela Ukrajine i tamošnjih nalazišta plina. Kada se sve to uzme u obzir, nije zanemariva ni ekonomska strana cijele priče jer se Rusiji u slučaju osvajanja Mariupolja otvara mogućnost opskrbe tog dijela pomorskim putem, koji je višestruko jeftiniji i isplativiji nego, primjerice, alternativni prijevozi materijala i ljudstva kamionima ili zrakoplovima.
Što se tiče Debalceva, tu je situacija s ruskog gledišta još jasnija. Riječ je o području koje je, kako smo ranije spomenuli, džep, odnosno ukrajinska enklava koja je gotovo sa svih strana, osim djelomično sa zapada, okružena teritorijem koji je pod kontrolom proruskih pobunjenika. Osim što im nikako ne odgovara da se unutar područja koje kontroliraju nalaze neprijateljske postrojbe, postoji i realna opasnost od ukrajinskog djelovanja po strateški važnim ciljevima u Lugansku i Donjecku, posebno zračnim lukama. Vojni stručnjaci upozoravaju i kako su ukrajinske snage vrlo dobro obučene za djelovanje u neprijateljskoj pozadini, pa im je ovakvo uporište unutar teritorija pod kontrolom neprijatelja idealno za izvođenje diverzantskih akcija, što ruska strana želi u svakom slučaju što prije onemogućiti.
Pregovori u Minsku
Koliko će ruska ofenziva biti uspješna, ovisit će o nekoliko faktora. Službena Moskva, načeta sankcijama zapadnih država, mora biti oprezna kako se ne bi otvoreno uključila u sukob i na taj način još više zakomplicirala svoju poziciju. Također i druge države u okruženju poput Poljske ili baltičkih zemalja osjećaju se ugrožene ratnim djelovanjem Rusije u Ukrajini pa su pojačale svoja obrambena vojna djelovanja, što bi moglo diversificirati ruske snage i na tim graničnim područjima. Istodobno u Minsku su započeli novi mirovni pregovori između predstavnika kijevskih vlasti i pobunjenika u kojima Rusija također neizravno sudjeluje i pokušava zaštititi svoje interese pa će se morati do neke mjere suzdržati od otvorenog djelovanja. Ključna će na tom polju biti procjena vlasti u Moskvi koliko su kriznih žarišta sposobni kontrolirati i na kojima će inzistirati dokraja, ali i koliko će – u konkretnim slučajevima Mariupolja i Debalceva – čvrsta biti ukrajinska obrana. Postavlja se na kraju i pitanje hoće li u slučaju pada tih dvaju gradova pobunjenici pod kontrolom Moskve stati ili će nakon toga slijediti nove ofenzive.
>> 'Probudi se, Europo! Putin je kao Milošević, događa se nova Bosna'
Svatko tko započne rat, na kraju ga izgubi.