Tri sindikalne središnjice – Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata – počele su u subotu prikupljati potpise za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 67 godina.
Pri tome traže i da se penalizacija prijevremenog umirovljenja smanji s 0,3 na 0,2 posto. Prikupljanje potpisa trajat će do 11. svibnja, dokad inicijativa “67 je previše” mora skupiti najmanje 373.568 potpisa za raspisivanje referenduma.
U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kažu da je referendum demokratsko pravo, ali poručuju i da zahtjevi sindikata imaju cijenu, a ona iznosi 45 milijardi kuna, odnosno mirovine manje pet do sedam posto.
– Želimo umiriti naše građane i još jednom objasniti da neće svi raditi do 67 godina, nego samo oni koji do tada ne budu imali 41 godinu staža. Duljina staža utječe na visinu mirovine pa će tako oni koji dulje rade imati veću mirovinu – kažu u Ministarstvu. Dodaju da su okviru trenutačnih mogućnosti povećali mirovine za 7,54 posto, a minimalne mirovine uz redovito usklađivanje dodatno će povećati 3,13 posto od 1. srpnja.
Niže prosječne mirovine
Dr. sc. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu ističe da hrvatski umirovljenici imaju izrazito kratak ostvaren radni staž, drugi najniži u EU, kad se govori o prosjeku.
– To je oko 30 godina, dakle prosječno razdoblje korištenja mirovine dulje je od 20 godina. Održivo povećanje budućih mirovina nije moguće bez povećanja staža. Iako povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu nije jedina mogućnost za povećanje prosječne duljine radnog staža, pokazalo se da ono doista povećava radni staž, plus mjere za destimuliranje prijevremenog umirovljenja. Iskustva drugih zemalja vezana za dobnu granicu su različite tako da u dobro posloženom sustavu i granica od 65 godina može dati korektne mirovine – kaže Nestić.
Puno veći problem u referendumskoj inicijativi je, smatra, ublažavanje umanjenja za prijevremenu mirovinu jer se time u povoljniji položaj stavljaju oni koji ranije odlaze u mirovinu. Ako se ozakone prijedlozi iz referendumske inicijative, upozorava Nestić, one u dugom roku vode prema nižim prosječnim mirovinama.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatraju da je temeljni problem mirovinskog sustava to što je svega 20 posto naših umirovljenika steklo mirovinu temeljem punog radnog staža ili starosne dobi. Stoga je pravo pitanje, navode, kako stvoriti pretpostavke da što više ljudi ide u mirovinu s punim radnim stažem.
– Sa sadašnjom dobnom granicom za umirovljenje od 65 godina mirovinski sustav suočen je s problemima. Smatramo da eventualni referendum treba li raditi do 67 godina ne može doprinijeti nalaženju odgovora na probleme mirovinskog sustava – poručuju iz HUP-a.
Bivši ministar rada Davorko Vidović smatra da je sad nepotrebno povećanje granice na 67 godina za umirovljenje i da će to imati smisla tek kad budemo imali zaposlenost poput Nizozemske i Njemačke od 80 posto. A sad smo po tome treći najgori u EU.
Također bivši ministar rada Mirando Mrsić smatra da ne mogu svi ići sa 67 godina u mirovinu te da je Zakon o mirovinskom osiguranju koji je donijela Vlada 2013. bio usuglašen sa sindikatima. Tad su doneseni i zakoni o profesionalnoj mirovini i rehabilitaciji, objašnjava Mrsić. Za one koji ne bi mogli raditi do 67. godine bila bi osigurana profesionalna rehabilitacija na teret države i profesionalna mirovina na razini starosne. Stoga je, smatra, sadašnji ministar Pavić samo trebao nastaviti s tom reformom.
– Vlada Zorana Milanovića donijela je zakon da se u Hrvatskoj od 2038. godine radi do 67. godine, neosporno je da su sindikati tada bili protiv takvih uvjeta, no činjenica je isto tako da je HDZ, koji je tada bio u oporbi, dao maksimalnu podršku našim zahtjevima da se ne može raditi do 67., da bi sad bila obrnuta situacija. Sad je dodatno ubrzao odlazak u mirovinu sa 67 godina sa 2038. na 2033. Drugo, sadašnja Vlada dodatno je pogoršala taj zakon u visini penalizacije koja je sad drastično povećana za radnike koji prijevremeno odlaze u mirovinu ne svojom voljom – kaže Mladen Novosel, predsjednik SSSH.
Pravedniji mirovinski sustav
Treće pogoršanje, po njemu, jest da se od 2027. u prijevremenu mirovinu neće ići sa 60 nego sa 62 godine. Četvrto, radnici koji sad rano ulaze u svijet rada neće, smatra, nikad dočekati 41 godinu staža sa 61 godinom života.
– Ovim referendumskim pitanjem želimo mirovinski sustav učiniti pravednijim i postaviti ga u realne okvire mirovinskih sustava sličnih zemalja po gospodarskom razvoju, organizaciji rada i uvjeta, poput Slovenije, Češke, Mađarske, Poljske – poručuje Novosel.
Zdravko Marić održao predavanje na Ekonomskom fakultetu
Načelo generacijske solidarnost u mirovinskom fondu prestalo je imati smisla kad su se mirovine počele isplaćivati ljudima koji su radili 5-10 godina, pa sa 30-35 godina života otišli u mirovinu po raznoraznim uvjetima i 40-50 godina će dobivati dobru mirovinu ... ukupno 3.5 miljuna kuna do kraja života! Za takve treba 20 radnika sa prosječnom plaćom raditi da bi mu se mogla isplaćivati mirovina. Koliko si uplatio u mirovinski fond, toliko će ti se vratiti ... to je najpoštenije i zato podržavam 2. stup.