U nas godišnje pogine 17 ljudi

Prošle je godine na pružnim prijelazima poginulo čak 17 osoba, teže je ozlijeđeno 19, oštećena su čak 73 automobila, a samo zahvaljujući pukoj sreći crne statistike nisu još poraznije. Naime, od 1553 pružna prijelaza, samo njih 514 ima riješen režim prelaska sukladno postojećem zakonu o sigurnosti u prometu.

Hrvatske će željeznice potpuno riješiti sustav pružnih prijelaza tek 2020. godine, za što će im trebati oko 110 milijuna eura, što je tek 35 posto cijene budućeg mosta kopno – Pelješac.

– Treba nam oko godinu dana da sredimo sve papire za rekonstrukciju nekog prijelaza – tvrdi direktor HŽ – Infrastrukture Nedjeljko Pešut.

No kad svi pružni prijelazi budu propisno označeni, to ne znači da će nesreća biti manje. Naime, hrvatski vozači nestrpljivi su i često prelaze prugu kad znaju i vide da je to izričito zabranjeno, pa čak i onda kada su spuštene rampe. Prošle je godine bilo 600 lomova branika i polubranika, što znači  u prosjeku gotovo dva  na dan.

- U 99 posto slučajeva za nesreću je kriva nepažnja vozača cestovnih vozila – kaže glasnogovornica HŽ-a Vesna Škorić, dodajući da vozači ne staju kad treba, nego se žure, voze slalom, polome branike i pobjegnu.

Trend u broju nesreća i ozlijeđenih je u padu, ali, na žalost, broj poginulih u posljednje je dvije godine jednak.