Njezino veličanstvo maslina dobila je svoj Muzej masline i stalni postav o maslinarstvu Dalmacije, otvoren u etno-agro parku Stella Croatica na Klisu.
– Maslinu, kraljicu poljoprivrednih kultura u Dalmaciji, ostavili smo za kraj uređenja našeg Interpretacijskog centra poljoprivrednih kultura Dalmacije i Dalmatinske zagore gdje na jednom mjestu prezentiramo poljoprivrednu i prirodnu baštinu. Pod prirodnom baštinom mislim na sve endemsko i samoniklo bilje u našem okolišu, ali i poljoprivredne kulture koje su prehranile cijele generacije ljudi na ovom našem području – govori Andrija Polić, vlasnik parka Stella Croatica, naš vodič kroz Muzej masline koji smo obišli prije no što ga je ministrica poljoprivrede Marija Vučković u petak svečano otvorila.
Muzej masline nalazi se u središnjem dijelu Interpretacijskog centra koji sada, u proljeće, izgleda savršeno. Miriše smilje i ostale aromatične, ljekovite i začinske biljke, bijele se glavice buhača, oko ljubičaste kadulje skupljaju se pčele.
Raštika, smokva, loza...
Raštika je također našla vrlo visoko mjesto u interpretaciji poljoprivredne kulture, kao i smokva, vinova loza te brojne ostale tradicionalne biljke koje su prehranile generacije ljudi u Dalmatinskoj zagori.
– Maslina je jak i u posljednje vrijeme veliki brend u Hrvatskoj, koja postaje prepoznatljiva kao dobar proizvođač vrhunskih maslinovih ulja, za razliku od drugih mediteranskih zemalja koje imaju puno veću proizvodnju, ali ne prate kvalitetu. Razlog je tome što mi imamo rascjepkane maslinike i gotovo sve biljke beremo ručno, nemamo automatskih berilica kao Španjolci, Talijani i Grci koji imaju velike plantaže maslina. Vrlo je bitno napomenuti da je naše Ministarstvo poljoprivrede kroz čitav niz subvencioniranih i bespovratnih poticajnih sredstava financiralo nabavu malih uljara pa ih tako imaju mnogi naši maslinari – govori nam o značaju masline i maslinarstva Polić. Muzej masline pripremaju već dvije godine. Uz upoznavanje s maslinom i maslinovim uljem, prikazali su razvoj maslinarstva u Dalmaciji i tijekom cijele povijesti, od Sirije odakle je došla preko Grka sve do rimskog doba, srednjeg vijeka te 19. i 20 stoljeća kada je maslina bila jedna od glavnih poljoprivrednih kultura, pogotovo u vrijeme kada je filoksera harala vinogradima u Dalmaciji.
– U dijelu muzeja predstavljamo maslinu kao biljku: u koji rod spada, koliko visoko raste, koliko je otporna, koje su hrvatske autohtone vrste, koje su hrvatske maslinarske regije, koliko kojih stabala imamo i taj dio muzeja zaključujemo slikom stare masline u Kaštelima, jedne od najljepših, ona je spomenik kulture i zaštitilo ju je Ministarstvo. U drugom dijelu muzeja bavimo se današnjim vremenom i kvalitetom i ocjenjivanjem ulja te znanstvenim prikazom koristi masline na ljudsko zdravlje. Prikazujemo kako se beru masline, koliko koja maslina daje, koliko imamo maslina, mlinova, koliko litara trošimo – predstavlja Muzej masline Polić.
Izvor masnoća u prehrani
– Kvaliteta ulja ocjenjuje se kemijskom i senzorskom analizom pri kojoj profesionalni kušači temeljem okusa i mirisa donose ocjene. Okus može biti voćni, zeleno lišće, negativan, začini, orašasti plodovi – ovisi o vrsti maslina. Gorčina mora biti dosta izražena, to nije negativna pojavnost jer gorčina proizlazi iz fenola koji daju tu zdravstvenu komponentu maslinovu ulju. Korisna je nutritivno, za mozak, kožu, srce... List masline koristio se još od Egipta kao zdravstveni pripravak – doznajemo od Andrije Polića koji nam otkriva i da, prema podacima Zavoda za statistiku, u Hrvatskoj godišnje trošimo samo dvije litre maslinova ulja po stanovniku. Ta količina je u Dalmaciji ipak veća jer jedan dio maslinara prerađuje masline isključivo za svoje potrebe i nema obvezu prijavljivati urod, ali opet je to premalo s obzirom na koristi od maslinova ulja.
– Predstavljamo maslinovo ulje kao jedno od vrlo prihvatljivih izvora masnoća u prehrani čovjeka. Zna se da je mediteransku kuhinju Svjetska zdravstvena organizacija potvrdila kao jednu od najboljih, a temelj joj je maslinovo ulje. U muzeju predstavljamo kako običan potrošač može ocijeniti ulje, na koji se način degustira, koji su okusi, mirisi, koje poželjne karakteristike, a koje mane. Nakon toga posjetitelji mogu izabrati jednu od naših škola za degustaciju. Mogu ići samo na degustacijski ciklus gdje uparujemo sireve, maslinovo ulje, tapenade i namaze od maslina s lokalnim vinima, a drugi je izbor mala škola maslinova ulja. U 40-ak minuta ljudima prikažemo dva različita maslinova ulja. Jedno je dobiveno hladnim prešanjem kod našeg malog proizvođača, a drugo je ulje koje potrošači mogu kupiti na akcijama u centrima po cijeni od 29 kuna za litru ekstradjevičanskog. Ljudi se pitaju kako je to moguće, ali kada probaju ulje malog proizvođača i ovo uvozno onda tek vide veliku razliku. Hrvatska nema nijednu rafineriju maslinova ulja, a rafinerije prerađuju ulje lošije kvalitete, čiste i uklanjaju mu anomalije. Na kraju dobijete prerađeno, rafinirano ulje koje s dodatkom ekstradjevičanskih može dobiti zakonsku kategorizaciju ekstradjevičanskog, ali to nije to. Naši posjetitelji nakon ta dva ciklusa nisu eksperti, ali su poznavatelji maslinova ulja – govori Polić.
Koristimo priliku pa eksperta pitamo za savjet, što treba gledati pri kupnji maslinova ulja. – Prije svega valja naglasiti da je svako maslinovo ulje, čak i lošije, najbolji izbor masnoće u ljudskoj prehrani. Kada kupujete ulje na malo, najlakše je provjeriti kakvoću tako što ga stavite u hladnjak i ako dođe do jednoličnog zamućenja, radi se o sto posto prirodnom, a ako je dio nezamućen, u njemu je i drugo ulje – kaže Polić.
Maslinovo ulje čuva se u tamnim bocama, na dobro zatamnjenom mjestu, i ne treba ga držati u hladnjaku.
– Najbolje ulje je od trenutka kada je istaloženo, dva mjeseca nakon prerade, kada se izbistri. Ulje je živo, oksidira, dolazi do promjene slobodnih masnih kiselina tako da se njegova kakvoća mijenja. S vremenom gubi na kvaliteti, svježini i aromatičnosti. Zakonski rok trajanja je do 24 mjeseca, ali mi na svoje maslinovo ulje stavljamo rok od 18 mjeseci. Nakon 20 mjeseci gube se voćne note – poučava nas Polić.
Novi zamah maslinarstva
Postavljanje Muzeja masline pomogli su Arheološki, Etnografski i Muzej grada Splita i savjetima i artefaktima.
– Ponosimo se arheološkom zbirkom koju smo dobili od splitskog Arheološkog muzeja. Imamo dvije amfore, balzamarije, uljarice, kamene ulomke spomenika gdje su se prije Krista klesale grane masline u kamenu. Etnografski muzej nam je osvijetlio srednji vijek kada je u statute gradova u Dalmaciji uvedena obveza sadnje maslina uz svaki vinograd, a to se kontroliralo i ne pridržavanje toga se kažnjavalo. Mlečani su imali veliku potražnju za uljem i tražili su sirovinu. Muzej grada Splita pratio je razvoj maslinarstva od rimskog doba, Etnografski muzej nam je osvijetlio preradu na malo, po kućama između dva rata – govori Polić. Zaključuje kako se od 90-ih prošlog stoljeća javlja novi zamah, cijeli maslinarski fond se regenerira.
– Novo maslinarsko doba razvija se u Istri, a Dalmacija taj razvoj u stopu prati. Količinom smo znatno iznad Istre, a kvalitetom grabimo velikim koracima naprijed, imamo ulja na svjetskim izložbama okićena zlatnim medaljama, kao i Istrani. Prošle smo godine u Japanu dobili zlatnu medalju kao jedno od najboljih ulja – s ponosom kaže. Muzej masline na kraju priča priču o parku Stella Croatica. Predstavlja svoje visoke zahtjeve za otkup ulja, kao i proizvode u kojima ga koriste. A koriste ga kao začinsko ulje, ali i kao važan sastojak u prirodnoj kozmetici, kremama i sapunima.
– Aromatizirano maslinovo ulje je odličan prilog salatama, imamo dodatke prehrani koje razvijamo od lista masline koji sadrži veliku količinu antioksidansa koji se zove oleopein. Imamo tapenadu za koju smo dobili nagradu na Mediteranskom sajmu u Dubrovniku. Razvio ju je, na žalost pokojni, profesor Mirko Gugić koji je stvarao i SMS, to je jedan od naših najboljih proizvoda. Melju se zelene masline, dodaje se maslinovo ulje i pinjoli – otkriva nam recept Polić.
Muzej masline tijekom sezone obogatit će turističku ponudu, a u listopadu postaje edukativni centar, u suradnji sa Sveučilištem u Splitu, za maslinare, uljare, učenike i studente. Što se posjetitelja tiče, cijena ulaznice u etno-agro park je 60 kuna za odrasle i 30 kuna za djecu. S istom ulaznicom možete obići i Klišku tvrđavu te posjetiti Interpretacijski centar kliških uskoka u njezinu podnožju.
"cijena 29 kuna za litru ekstradjevičanskog.".... To je prijevara . Kad bi inspekcije radile svoj posao nadzora kakvoće, a to ne čine , takove kriminalne radnje ne bi se događale. Izvorno djevičansko ulje ispod 100 kuna nije moguće kupiti.