Večernjakov serijal arhivskih brojeva u subotu nas podsjeća na 16.
siječnja 1992. godine, broj u kojem šlager ima prvorazredno povijesno
značenje – međunarodno priznanje Republike Hrvatske.
Humanističke poruke
Povijesno značenje ima i broj koji reprintiramo u nedjelju – riječ je o
11. rujna 1994., kad je svoj prvi pastirski posjet Hrvatskoj podario
papa Ivan Pavao II. Iako se kod papinih posjeta nekoj zemlji uvijek
naglašava da posjet ima i vjerski i državnički karakter, kod pape
Wojtyle u prvom redu isijava humanistički karakter.
Taj je papa imao posebnu karizmu. Njegove su poruke mira (na brojnim
putovanjima), zbližavanja ljudi različitih vjera, rasa i nacija,
oprosta (osobno ga je udijelio čovjeku koji je izvršio atenat na
njega), blagosti ohrabrivale i ljude drugih vjera, a poštovali su ga i
ljudi ateističkih i agnostičkih svjetonazora.
Prvi je posjet pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj imao i niz dodatnih
značenja. Papa Poljak, Slaven, dobro je razumio bilo srodnog naroda.
Dobro je znao što je rat jer je preživio okupaciju svoje domovine 1939.
i sve oblike antifašističkog otpora, bivajući i u životnoj opasnosti.
I te kako je dobro znao kako diše zemlja u (polu)ratnom stanju u kojem
je Hrvatska u velikoj mjeri bila i toga rujna, s gotovo trećinom
okupiranog područja, a i sam Zagreb (pokazat će, na žalost, već iduća
godina) bio je na dosegu topništva i raketa “RSK”.
Vatikanska diplomacija
Dodatni razlog za očekivanje papina posjeta s oduševljenjem jest i
činjenica da je vatikanska diplomacija, a osobno i Sveti Otac, bila
jedan od presudnih stupova potpore međunarodnom priznanju Hrvatske.
Za našu kolekciju odabrali smo broj koji izvještava o dolasku pape u
Zagreb iako, i da smo reprintirali broj od idućeg dana s misom na
Hipodromu, sigurno ne bismo pogriješili.
U broju vidimo izvještaje sa svih dijelova rute od zračne luke do
katedrale, uz pozdrave stotina tisuća vjernika i poštovatelja. Tu su i
tekstovi o dva stoljeća Maksimira, napisi o zvijezdi techno glazbe
Mobyju, Jordanova 52 koša...
U nedjelju broj iz 1994. o prvom posjetu Svetog Oca Hrvatskoj
Gdje je danas Oliver Mlakar? Živi na selu, a radi i u 90. godini
Za sebe kaže kako nije klasičan penzioner jer nije 'zasjeo' uz televiziju i telenovele. Obavezno gleda Dnevnik i povremeno sportske prijenose, a projekte na kojima radi pomno bira.
Smrznute ptice padale su s neba, drveće je pucalo od mraza, a stotine tisuća ljudi je umrlo: Nitko ne zna zašto
Čak su i mediteranske luke poput Marseillea bile okovane ledom. Drveće je pucalo od mraza, a crkvena zvona su se lomila. Seljaci su pronalazili svoje kokoši smrznute na granama gdje su spavale
Hitnjaci se dirljivom porukom oprostili od kolegice Mirele: 'Mnogi danas žive zbog tebe'
Iako će biti teško nadomjestiti prazninu u srcima njezinih kolega, ostaje zahvalnost za svaki trenutak proveden s njom: "Zahvalni smo što smo bili dio tvog života, a tebi Mirela hvala što si bila dio nas!"
Je li ovakva ambalaža put prema čišćoj budućnosti?
U svijetu koji se suočava s rastućim izazovima klimatskih promjena, briga o okolišu postala je ne samo odgovornost nego i ključni imperativ za tvrtke.
Stakleni stropovi i ljepljivi podovi: kako nevidljive prepreke koče napredak žena
Metafore poput "staklenog stropa", "ljepljivog poda" i "potrgane prečke" već su dugo prisutne u jeziku kada se govori o rodnoj neravnopravnosti u poslovnim strukturama.