Broj žena fertilne dobi u Hrvatskoj po prvi je put od 1990. godine pao ispod milijun, zadnjih devet godina smanjuje se i broj rođene djece tako da se u pojedinim rodilištima obavlja jedan porod svaka tri dana.
Liječnici će upozoravati na europsku normu koja granicu minimalnog broja godišnjih poroda postavlja na njih 400, ali i istovremeno biti suglasni kako se nitko neće usuditi ugasiti nijedno rodilište. Kao primjer će navoditi slučaj sinjskog rodilišta koje je, da tako kažemo, preživjelo, a u kojemu je lani rođeno tek 108 djece. Ispod spomenute granice su i rodilišta u Vukovaru, Kninu, Gospiću i Metkoviću, a dio ih “pleše” upravo oko graničnog broja godišnjih poroda.
Sigurnost trudnica i djece
Ta je brojka važna, istaknut će struka, radi sigurnosti trudnice i djeteta jer dobar dio rodilišta u kojima se obave dva poroda tjedno nema adekvatnu opremu za slučaj zdravstvenih poteškoća pri porodu, ali ni iskustvo. A upravo iskustvo, stalni nadzor i oprema, argumenti su ogulinskog rodilišta u kojemu je lani rođeno 164 djece i čije bi zatvaranje, kaže ravnatelj bolnice dr. Krunoslav Cindrić, još više mladih otjeralo iz ionako opustošenog kraja.
– Ogulinsko rodilište je malo kompaktno i brojke su relativan pojam jer puno toga zavisi od specifičnosti etnografskih karakteristika pojedinih područja. U našem rodilištu rade iskusne babice sa stažem u rađaoni više od 25 godina. Stalno se educiraju, a dobra iskusna babica je 80 posto uspjeha u porodu – opisuje dr. Cindrić čije rodilište ima četiri specijalista što rodilji garantira, kako će opisati, da joj se posveti cijeli tim. – Jednoj je rodilji usmjerena sva pažnja, nadzor i skrb, a ne kao u drugim rodilištima, gdje istodobno rađa više žena, kaže.
Financijske uštede
Odjel samostalno u ogulinskoj bolnici funkcionira još od 1964. godine, a otad je bio zatvoren samo jedan mjesec zbog preuređenja. Tada je, kaže dr. Cindrić, jedno dijete porodio u sanitetskom vozilu i jedno u osobnom automobilu na cestu.
– Nikom to ne bih poželio. Ne daj Bože gubitak ijednog djeteta radi loše povezanosti i organizacije skrbi nad trudnicama imalo bi nesagledive posljedice, a financijske uštede su upitne. Ovako slabo naseljena i opustošena mjesta u kojima živi sve manje mladih ukidanjem rodilšita bi unazadilo zdravstvenu skrb i još bi više mladih napustilo i otjeralo iz ponosne Like i Gorskog kotara – poručio je dr. Cindrić.
Ne može se zatvoriti ogulinsko rodilište zbog geografskog položaja, u blizini nema bolnice, što znači da bi pacijenti morali putovati 100 km i više. Istina da na tom području više nema ljudi, prije svega zahvaljujući politici vođenoj zadnjih dvadeset godina, sve se radi sa namjerom da se ti krajevi što više opustoše.