Problem dopisnih glasačkih listića: Trump pokušava iskoristiti situaciju

U novoj emisiji Večernji TV-a analiziramo rezultate američkih izbora. Između aktualnog predsjednika Donalda Trumpa i demokrata Joea Bidena vodi se mrtva utrka.

U emisiji koju je vodila naša novinarka Iva Boban Valečić govorili su Večernjakovi novinari za vanjsku politiku Tomislav Krasnec, Denis Romac, kolumnist Borislav Ristić te zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu i izvjestitelj EP-a za odnose sa SAD-om Tonino Picula.

9:20 – U emisiji gostuje i novinar Večernjeg lista Denis Romac.

Trump najavljuje da će zatražiti pravorijek Vrhovnog suda? O kakvoj je proceduri riječ?

– Predsjednik Trump upravo je najavio odlazak na Vrhovni sud. Važno je reći kako traži da se zaustavi glasanje tvrdeći kako ne želi da se pronađu novi glasački listići u 4 ujutro pa da ih se doda među ostale glasačke listiće. Za tu optužbu nije ponudio nijedan dokaz. Riječ je o očekivanoj situaciji, komplikacije oko brojanja glasova najavljivane su već neko vrijeme. Zapravo, one su posljedica činjenice da je pandemija koronavirusa dovela do toga da je gotovo 100 milijuna glasačkih listića ubačeno u glasačke kutije ili poslano poštom, od tih 100 milijuna dvije trećine poslano je poštom, dopisnim glasanjem. Problem je u činjenici da se pravila prebrojavanja tih glasačkih listića razlikuju od države do države. U nekim državama dopušteno je da se odmah zbrajaju, u nekima se čeka zatvaranje birališta i tek onda počinje njihovo zbrajanje, a u nekima se čeka još nekoliko dana listiće koji su mogli biti poslani i na sam dan izbora. Neke države imaju pravilo da se još šest dana nakon zatvaranja birališta čekaju ti glasovi koji stižu poštom. Mislim da je ovdje riječ o tome da Trump pokušava iskoristiti tu situaciju i komplikacije koje su na ovim izborima veće nego ikada prije da dovede u pitanje legitimitet ovih izbora i što je moguće više ograniči dodavanje tih dopisnih glasova. Poznato je da demokrati mnogo više glasaju dopisnim putem, dok su republikanci skloniji glasati na dan izbora. Na taj način računa da će se okoristiti tim sprečavanjem.

Zbog čega Trump očekuje da bi se moglo promijeniti nešto na Vrhovnom sudu?

– Time se prebrojavanje glasova pretvara u sudsku bitku. Sada je situacija takva da Trump sigurno može računati na sklonost većine u Vrhovnom sudu. Znamo da je od devet vrhovnih sudaca šest konzervativnih sudaca, a od tih šest troje je predložio Trump, a Senat imenovao. Od 80-ih godina prošlog stoljeća to se nije dogodilo. Očekuje da bi na sudu uspio postići ono što neće uspjeti samim prebrojavanjem glasova i izbornim procesom.

Kako je došlo do ovakvih rezultata?

– Dogodio se sličan fenomen kao i prije četiri godine. U Hrvatskoj je proteklih godina HDZ uvijek dobivao na izborima nešto više glasova nego što su mu davale ankete, a razlog je u tome što je jedan dio birača bio nesklon priznati da će glasati za HDZ. U SAD-u vidimo sličnu situaciju. Jedan dio Trumpovih birača prije četiri godine anketarima nije želio potvrditi da će glasati za Trumpa i to je jedan od razloga zbog kojeg su predizborne ankete podcijenile Trumpa i njegov izborni potencijal. Demokratska stranka na ovim izborima nije uspjela uvjeriti krucijalne birače koji su Trumpa odveli na poziciju u Bijelu kuću. To su zemlje poput Michigana, Wisconsina, Pensilvanije i Ohija, to su zemlje koje su pretrpjele najveći gubitak radnih mjesta. Demokrati nisu uspjeli razuvjeriti birače tih zemalja da imaju rješenje za njihove probleme. Mislim da je jedan od razloga činjenica da demokrati imaju vjerojatno najslabijeg predsjedničkog kandidata u zadnjih nekoliko ciklusa. Teško je uspoređivati, ali Hilary Clinton bila je izrazito nepopularna kandidatkinja koju je dobar dio demokratskih kandidata mrzio i odbijao je glasati za nju. Joe Biden sigurno je simpatičniji, no njegov problem su godine i činjenica da je on na kraju svoje političke karijere, a riječ je o izuzetno zahtjevnom poslu i vremenu u kojem se sve ovo odvija. To je sigurno utjecalo na njegovu neuvjerljivost u odnosu na birače.

9:00 – Gostovanje Tonina Picule možete pronaći ovdje.

8:20 – Nakon Krasneca, gostuje Borislav Ristić, kolumnist Večernjeg lista. On smatra kako je na ovim izborima sve moguće.

– Vidimo da je Trump već podnio tužbu što su u Pensilvaniji bez markica glasovi koje su zbrojili. Mislim da nećemo imati rezultat, da će se na sudovima to rješavati. Trump je izgubio Arizonu, no dobio je dvije države gore – Wisconsin i Michigan, on je u prednosti, Pensilvanija je također po broju glasova za sada u prednosti, no mislim da je sve moguće. U pitanju je i Kongres.

Noćas su održani i parlamentarni izbori, demokrati su povećali svoju prednost u Kongresu, odakle to?

– Još nije sigurno imaju li demokrati 5 + 5 u Kongresu, moguće je da bude i za republikance +3, još se klackaju. Vjerojatno Senat zadržavaju republikanci, 51 ili 52.

– Događa se ono čega smo se bojali, da ovi izbori neće donijeti stabilnost. Ovdje imamo klasičnu krizu identiteta vlasti, nećemo dobiti stabilnost nego nestabilnost – ističe Ristić.

Mislite li da bi Trump poveo Ameriku u novi građanski rat?

– Federalna vlast nema nikakav utjecaj na organizaciju izbora, države organiziraju izbore i to su uglavnom guverneri koji su demokrati. Odgovornost za neregularnost na izborima uglavnom je na demokratima. Ne odgovara kriza Trumpu, nego su demokrati generatori krize u ovoj situaciji ako pogledamo stanje na terenu. Tijekom cijelog ljeta imamo prosvjede [pokreta] Antifa, oni su organizirali nasilne prosvjede.

U Europi se s napetošću očekuje rezultat ovih izbora. Ako bi ipak ovi izbori otišli u korist Bidenu, bi li nam to poboljšalo situaciju?

– Na nas se ovo može reflektirati kroz institucije u kojima smo, kroz EU i odnos SAD-a s EU, s NATO-om. Mislim da su naši odnosi sa SAD-om dobri, u tijeku su i pregovori oko kupnje aviona, to je savez koji dobiva sve više na kvaliteti. Odnos između Amerike i EU, koji je pogoršan tijekom Trumpova mandata zbog sukoba na relaciji Njemačka – SAD, oko Sjevernog toka 2, plaćanja za članstvo u NATO-u, to nije na nama, tu nemamo mnogo utjecaja. Ondje gdje imamo utjecaj mislim da su naši odnosi s Amerikom na zadovoljavajućoj razini. I LNG je konačno realiziran za Trumpova mandata, to je nešto što je 20 godina bilo zamrznuto, dobili smo jedan poguranac.

8:05 – Prvi se javlja Večernjakov novinar iz Bruxellesa Tomislav Krasnec.

– Noć je bila duga, još nema jasnog pobjednika premda je u trenucima dok je govorio Joe Biden Trump na Twitteru objavio jedan kontroverzan tvit, najavio je da pobjeđuje, da demokrati pokušavaju ukrasti njegovu pobjedu i da se to događa tako što pokušavaju navodno pribrojiti neke glasove Bidenu koji su predani nakon zatvaranja birališta. Twitter je odmah tu poruku označio kao potencijalno lažnu vijest koja dovodi u pitanje proces izbora. Twitter je naveo da nema nikakvih dokaza, kao što i nema. Facebook je isto na tu Trumpovu objavu "nakačio" obavijest da rezultati nisu obrađeni. Obje društvene mreže označile su poruku američkog predsjednika kao lažnu.

Zašto to radi?

– Tijekom noći zapravo mu je išlo na ruku mnogo rezultata iz saveznih država. Floridu je dobio, dobro stoji u prebrojavanju glasova. Glatka pobjeda demokrata je izostala, sad se bore rame uz rame tko će prvi prijeći ciljnu ravninu. Trump je ostvario neke važne pobjede, no i Bidenu se otvorio put, recimo u saveznoj državi Arizoni pobjeđuje Biden. To je dosta naljutilo ljude u Trumpovoj kampanji.

Moguće da je Trump reagirao na Bidenov govor u kojem je rekao da je uvjeren u pobjedu, smatra Krasnec. 

– Biden je u svom govoru rekao da je uvjeren u pobjedu, vjerojatno je Trump reagirao na to. Trumpovo ponašanje potvrđuje strah mnogih analitičara da će on preuranjeno pokušati tražiti izbornu pobjedu, tražiti da se zaustavi prebrojavanje prijašnjih glasova.

Demokrati su očekivali glatku pobjedu, što se zapravo dogodilo? I ankete su pokazale da Trump nema nikakvu šansu, no čini se da ipak ima.

– Dogodilo se to što se i vidjelo, da su Trumpovi birači jako motivirani. Vidi se porast broja Trumpovih birača, njegovi novi birači izašli su na izbore, što se vidi u odnosu na 2016. Ovi drugi ostali su uz njega bez obzira na sve. Sveobuhvatna je to anketa koja gleda na sve ono što je glavna misao birača, ne samo na ono što oni misle o Trumpu. Dobar, loš, zao – i o tome su odlučivali. To je motiviralo i mnogo demokratskih birača, ali i mnogo birača koji su vjerni Trumpu, kojima se on sviđa, koji ih je šarmirao, da iziđu i da kažu: "Da, da, mi ga obožavamo."

I Europa očekuje rezultate izbora?

– U Bruxellesu se cijelu noć iščekivalo, jutros se to nastavlja. Trump je u prvom mandatu bio na korak do potpuno razarajuće ideje da povuče Ameriku iz NATO-a, što bi potpuno promijenilo geopolitički poredak. EU je također targetirao, govorio je kao o nekom rivalu, zavjeri da bi Njemačka prodavala jeftino automobile Amerikancima. Koketirao je s tim idejama – mi ćemo vama uvesti carine na automobile – no nikad nije otišao do kraja, uvijek bi ga zaustavili u nekom zadnjem koraku. Bili su oko njega ti suradnici, generali koji bi ga ipak obuzdali. Ali u drugom mandatu on će osjećati da su svi njegovi instinkti potvrđeni na ovim izborima, da je njegov stil vladanja ono što očarava birače. Mogao bi biti mnogo nesputaniji i te porive koje ima prema EU i prema NATO-u jednostavno ispoljavati bez obzira na ono što mu drugi govore. Zato su ovi izbori važni, Trump je prvi američki predsjednik koji ideju o Europi vidi kao nešto što nije u američkom nacionalnom interesu.

Ima li Europa mogućnost suvislog odgovora na takvu politiku?

– Ima i nema. Čuli smo da se Europa više ne smije oslanjati na druge, mora ojačati da bude ovisna o sebi, a ne o drugim silama. Mnogo država članica nije sretno s tim odmicanjem od Amerike. Ono što Europa svakako shvaća jest da ništa neće biti kao prije jer uvijek američki birači mogu izabrati nekoga tko će biti na kontrapoziciji. Ova izborna noć pokazala je da tako nekog potvrde u drugom mandatu.