U novom PISA istraživanju hrvatski učenici na 8. mjestu

Hrvatski učenici u odnosu na ostalih 27 zemalja OECD-a smjestili su se na visoko osmo mjesto PISA istraživanja o globalnim kompetencijama.

I dok naši učenici zaostaju u matematičkoj i čitalačkoj pismenosti, gdje su ispod europskog prosjeka, u globalnim kompetencijama u kojima se ispituje skup znanja, vještina, stavova i vrijednosti potrebnih učenicima za skladan život u multikulturnim društvima, uspjeh na promjenjivom tržištu rada, učinkovito i odgovorno korištenje medijskih platformi te podržavanje ciljeva održivog razvoja, osvajaju visoko mjesto i iznadprosječne rezultate iako im takvi sadržaji nisu u kurikulumima zastupljeni u mjeri kojoj o tome uče ostali europski 15-godišnjaci.

Provedeno istraživanje dodatna je inovativna domena PISA istraživanja koja je provedena 2018. godine, a u kojoj je sudjelovalo 6609 hrvatskih učenika iz 179 srednjih i četiri osnovne škole. Oni su prema rezultatima ostvarili 506 bodova, što je znatno bolji rezultat od prosjeka koji iznosi 474 boda.

- Iako su naši učenici ostvarili iznadprosječne rezultate, jasno je da postoji velik prostor za napredak, kako po pitanju globalnih kompetencija tako i u drugim domenama PISA istraživanja. Uvođenjem nacionalnih ispita, koji su u drugim zemljama uobičajen i redovan alat vrednovanja, Hrvatska će raspolagati temeljnim mehanizmom za uspostavu i sustavno praćenje kvalitete u obrazovanju - kazala je ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Katavić.

U provedenom PISA istraživanju globalnih kompetencija među našim učenicima znatno bolje rezultate postigle su djevojčice, učenici gimnazijskih programa i učenici koji pohađaju škole u većim gradovima te učenici povoljnijeg socioekonomskog statusa.
Od 27 zemalja sudionica najbolji prosječni rezultat ostvarili su Singapur, Kanada, Hong Kong te Ujedinjeno Kraljevstvo, a najlošije Filipini, Maroko te Kazahstan i Indonezija.

Hrvatski učenici popunili su i dodatni upitnik kojim se ispituju stavovi koji mogu utjecati na postignuća učenika u području globalnih kompetencija, a prema rezultatima naši učenici u odnosu na prosjek zemalja OECD-a iskazuju veću osviještenost o problemima poput migracija, ravnopravnosti muškaraca i žena te međunarodnih sukoba kao i veći stupanj samoučinkovitosti.

Između ostalog, iskazali su prosječan interes za učenje o drugim kulturama, prosječnu razinu uvažavanja ljudi različitog kulturnog podrijetla, nešto nižu razinu sposobnosti prilagođavanja mišljenja i ponašanja novoj situaciji, kulturnoj sredini i okolnostima prilikom interakcija s ljudima iz drugih kultura. Stavovi hrvatskih učenika prema imigrantima pozitivniji su u odnosu na prosjek zemalja OECD-a. Naši su učenici pokazali iznimnu prednost i u činjenici da znaju strane jezike.

Naime, više od 90% hrvatskih učenika izjavilo je u istraživanju da govori dva ili više jezika, što je znatno više u odnosu na prosjek zemalja OECD-a koji iznosi 68%, pri čemu više jezika govore djevojčice, učenici povoljnijeg socioekonomskog statusa te učenici čiji roditelji i sami koriste strane jezike. Hrvatski su učenici u usporedbi s vršnjacima iz zemalja OECD-a u manjoj mjeri spremni na poduzimanje aktivnosti vezanih uz lokalne i globalne probleme te znatno više primjećuju diskriminacijsko ponašanje većeg broja svojih nastavnika.