Dijamant je ugljikov kristal kao što je led kristal vode. Može se rastaliti u tekuće stanje, a kristalizirani ugljik poznat kao dragulj lakši je od svojega tekućeg agregatnog stanja te bi pod određenim uvjetima u oceanima tekućega ugljika mogli plivati ledeni bregovi dijamanata.
Ta se fantazmagorija odmah stvorila pred očima znanstvenika nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore u Kaliforniji nakon što su pod 40 milijuna atmosfera najtvrđi poznati kruti materijal, dijamant, uspjeli pretvoriti u tekuće stanje - i okolnosti za to izmjeriti.
Nakon što su dijamant uspjeli pretvoriti u tekućinu te potom smanjivati tlak na otprilike 11 milijuna atmosfera, a temperatura je pritom pala na 50 tisuća stupnjeva, u tekućem su se dijamantu počele kupiti kristalne nakupine. Kako je tlak popuštao, temperatura nije padala, a kristalići krutoga dijamanta zaplivali su u kapljici tekućeg elementa.
U prirodi se toliki tlak javlja ispod duboke atmosfere plinskih divovskih planeta poput Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna. Spektrografske analize pokazale su da se posebno Uran i Neptun "kandidiraju" za prizorište oceana tekućega dijamanta na kojima plove sante ugljikova kristala. Njima su spektrografi izmjerili sastav u kojemu ugljik sudjeluje i sa 10 posto.
Iako u Mendeljejevu periodnom sustavu kemijskih elemenata ugljik pripada strani na kojoj su metali, on ne pokazuje jednu važnu osobinu kovina: nema magnetizma. Velika količina tekućega ugljika na Uranu i Neptunu doista bi mogla biti objašnjenje neobično slaboga magnetizma posebno tih dvaju planeta, objavljuje Discovery News, pozivajući se na rezultate istraživanja objavljene u časopisu Nature Physics.
Poznato je da vestacki dijamanti postoje!Ima ih u Rusiji Americi,jedina razlika od prirodnih je da su savrseni i .....skuplji!