U Novskoj je u 2020. rođeno 138 djece, najviše u posljednjih šest godina. U Zaboku je rođeno 66 djece, 22 više nego godinu prije. Prvog dana ove godine u koprivničkoj bolnici rođeno je čak devet beba, dobre brojke stižu i dalje, pa se u tom podravskom gradu nadaju brojci od 900 novorođenih na kraju godine, dok ih je, usporedbe radi, prošle bilo oko 790.
Ne treba, kažu liječnici, isključiti mogućnost da je proljetni “lockdown” doveo do tih povećanja u siječnju i veljači. Već u svibnju u ginekološkim ordinacijama bilježili su povećani broj trudnoća. Portal zupan.hr objavio je da je u čak 13 županija u Hrvatskoj zabilježen veći broj novorođene djece nego godinu prije. Gradovi objavljuju optimistične vijesti, no onda dolazi ono “ali”...
Čak 4200 brakova manje
Prema procjenama nekih demografa, čeka nas ipak daljnji pad nataliteta. U prvih deset mjeseci 2020. godine svijet je ugledalo 30.207 djece. U cijeloj je 2019., prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo 36.135 rođenih, najmanje otkako se prate statistike. Prema procjenama stručnjaka, u ovoj nas vjerojatno čekaju još lošiji rezultati. Prošle godine evidentirano je čak 4200 brakova manje.
Portal zupan.hr objavio je da je u Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Virovitičko-podravskoj, Istarskoj, Međimurskoj, Ličko-senjskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Zagrebačkoj, Zadarskoj, Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Brodsko-posavskoj županiji rođeno više djece nego u 2019. godini, dok je prema istraživanju portala gradonacelnik.hr u 50 gradova zabilježeno više novorođene djece. Među velikom gradovima rekorder je Osijek.
O tome koliko je pandemija utjecala na broj djece provedena su i neka istraživanje. Prema pisanju portala Mumsnet, čak trećina trudnica u Velikoj Britaniji smatra da je pandemija u velikoj mjeri utjecala na odluku da dobiju dijete, a trećina se u anketi izjasnila da su zbog epidemijskih mjera imali više slobodnog vremena za partnere, a 30 posto reklo je da ih je pandemija potaknula da preispitaju prioritete u životu.
No istraživanje u Italiji pokazalo je da pandemija ipak neće dovesti do “baby booma” zbog straha od gubitka posla i financijske nesigurnosti, kad ne znaš što donosi idući mjesec ili dva. Kao razlozi za odustajanje od povećanja obitelji navodi se, uz to, i strah od odlaska u bolnicu u vrijeme pandemije, kad u zdravstvenim ustanovama vlada drukčiji režim rada.
U Italiji pad nataliteta
– Često čujemo da će pandemija rezultirati “baby boomom” jer su parovi više skupa, no skloniji smo vjerovati da nas očekuje drukčiji scenarij – poručili su na milanskom sveučilištu Bocconi.
Iz europskih zemalja stižu vijesti da “baby booma” ipak nije bilo te da će najvjerojatnije i neće biti. Pad nataliteta bilježe Talijani i Francuzi. Ništa bolje nije ni preko “Velike bare”, u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je, prema jednom istraživanju, 34 posto žena odlučilo odgoditi trudnoću zbog pandemije, a ni u Kini situacija nije bolja. Više novorođene djece bilježe neke slabije razvijene zemlje. I dok se kod nas očekuju službeni rezultati DZS-a za 2020. i prvo tromjesečje 2021., koji će potvrditi ili opovrgnuti očekivanja o pandemijskom “baby boomu”, iz raznih krajeva stižu lijepe lokalne vijesti o rođenjima.
U Krku je, primjerice, prošle godine rođeno najviše beba u posljednjih desetak godina. Rođeno je 75 djece, 35 djevojčica te 40 dječaka, što je čak 21 beba više nego u 2019. godini. Jedan od razloga je doseljavanje stanovnika na otok Krk. Nešto slično događa se i na otoku Lastovu.
Libido pada u krizama, nema COVID generacije
Institut Brookings procijenio je da će se stopa nataliteta u SAD-u u 2021. godini smanjiti za dodatnih sedam do deset posto, dakle bit će 300.000 do 500.000 beba manje. Iznenadno zatvaranje škola i vrtića prisililo je mnoge roditelje na reorganizaciju života. Morali su više raditi kod kuće s djecom, ne zapostavljajući svoj posao. Ljudi ne vole neizvjesnost, a istraživanja pokazuju da je nesigurnost stresnija od pouzdanog saznanja da će se nešto loše dogoditi. Libido u krizama pada. France24 piše da se na proljeće prošle godine puno govorilo o “lockdown bebama” i “COVID generaciji”. No, umjesto “baby booma”, statistika u siječnju zabilježila je pad nataliteta od dva posto. Eva Beaujouan, znanstvenica sa Sveučilišta u Beču, podsjetila je da su ekonomske i zdravstvene krize, poput Velike depresije i pandemije gripe, dovodile do privremenog smanjenja broja djece. U Francuskoj je 50 posto ispitanika u jednoj anketi reklo da su odgodili planove o prinovi u obitelji.
Puno naše domoljubne djece se rađa u Dublulinu, Belfastu i Berlinu gdje su njihovi roditelji našli spašenje od domače balkanske mizerije.