U SUSJEDSTVU

U ovu državu 'bježe' čak i Nijemci, plaće su dvostruko veće: 'Nisam ni na trenutak zažalila'

Foto: Michael Bahlo/DPA
Elderly care
Foto: Michael Bahlo/DPA
Elderly care
Foto: Michael Bahlo/DPA
Elderly care
06.01.2025.
u 11:11
Prema tamošnjem Nacionalnom institutu za statistiku, preko 52.000 Nijemaca radi u ovoj maloj državi - što je 30 posto više nego prije deset godina
Pogledaj originalni članak

Osam sati ujutro. Somaeh Metzger kuca na vrata gospođe Pennig-Chaussy i ulazi. "Dobro jutro. Kako ste?" kaže njegovateljica. "Gudde Moien," odgovara ona. Marie Josée Pennig-Chaussy ima 94 godine i već šestu godinu živi u staračkom domu "Op Lamp" u Wasserbilligu u Luksemburgu. Somaeh Metzger je 50 godina mlađa. Počinje uobičajena procedura za koju na raspolaganju ima dobrih pola.

Somaeh Metzger oblači gospođu Pennig-Chaussy, pomaže joj ustati iz kreveta, smješta je u invalidska kolica i odvodi u kupaonicu. Nakon deset minuta vraćaju se u sobu. Gospođi Pennig-Chaussy je stalo do  toga da sama nanese ruž na usne, makar joj njegovateljica pomaže držeći njenu već drhtavu ruku. Razgovaraju o nekadašnjoj kazališnoj karijeri starije dame - ponekad na njemačkom, ponekad na luksemburškom, sve to začinjeno frazama na francuskom, piše Deutsche Welle.

Neusporedivo bolje nego u Njemačkoj

Prije gotovo 20 godina Somaeh Metzger je odlučila dati otkaz u jednom njemačkom staračkom domu i otići raditi u susjedni Luksemburg. Naučila je luksemburški na tečaju koji je organizirao njen poslodavac. Od kuće u njemačkom Trieru, gdje živi s obitelji, do radnog mjesta ima 13 kilometara za što joj treba jedva dvadesetak minuta. "Nisam ni na trenutak zažalila zbog moje odluke", kaže Metzger. 

Nipošto nije jedina koja iz Njemačke ide na rad u susjedni Luksemburg. Prema tamošnjem Nacionalnom institutu za statistiku, preko 52.000 Nijemaca radi u ovoj maloj državi - što je 30 posto više nego prije deset godina. Velika većina njih i dalje živi u Njemačkoj i putuje na posao. Samo u sektoru zdravstvene i socijalne skrbi registrirano je 6.300 Nijemaca, a među njima je najmanje 4.000 njegovatelja poput Somaeh Metzger.

To se vidi i na njenom radnom mjestu: preko 80 posto od 147 zaposlenika u staračkom domu "Op Lamp" su Nijemci koji brinu za 81 stanovnika doma. "Ne tražimo posebno njegovatelje iz Njemačke", kaže direktorica Mireille Wirtz-Lenertz. Ali u pograničnoj regiji se proširila vijest kako su uvjeti rada u Luksemburgu mnogo bolji nego u Njemačkoj. Prekovremenih sati gotovo nema, više osoblja u skrbi, zaposlene se poštuje, a i plaća je gotovo dvostruko veća. "Zarađujem više u Luksemburgu s 60% radnog vremena nego u Njemačkoj kad bi radila puno radno vrijeme" kaže Metzger.

I u Luksemburgu su zabrinuti

Veliko Vojvodstvo Luksemburg sa svojih 670.000 stanovnika nedavno je opet povećalo plaće zaposlenima u brizi za starije i bolesne. S deset godina radnog staža njegovateljica u staračkom domu godišnje zarađuje oko 65.000 eura - plus bonusi, dok medicinska sestra može dobiti i oko 100.000 eura.

Luksemburg je očito spreman još bolje plaćati njegovatelje jer je i tamošnje stanovništvo sve starije. Prema procjeni udruge njegovatelja Copas, u sljedećih pet godina bit će potrebno popuniti 4.000 radnih mjesta u sektoru njege, uključujući 900 medicinskih sestara, a tu su i drugi djelatnici: od fizioterapeuta pa do pomoćnika u kuhinji. No u Luksemburgu svake godine završi obuku tek nešto više od 100 njegovatelja. Već sada oko 50 posto medicinskih sestara dolazi iz susjednih zemalja. Upraviteljica luksemburškog staračkog doma Wirtz-Lenertz se boji da će u idućim godinama postati teže doći do njegovatelja iz Njemačke. "Plaće i tamo rastu", kaže ona, ali se pouzdaje u bolje uvjete rada, niže poreze i na kraju bolje mirovine u Luksemburgu.

Katastrofa u Njemačkoj

Istovremeno, to je katastrofa za staračke domove i bolnice s druge, njemačke strane granice. Samo iz bolnice Barmherzige Brüder u Trieru svake godine odlazi po 25 do 30 medicinskih sestara u Luksemburg, kaže ravnatelj sektora njege te bolnice Jörg Mogendorf: "Taj trend ponovo raste." Kaže kako pokušavaju zadržati osoblje dodacima na plaću i raznim pogodnostima, ali ljudi im i dalje odlaze.

I Komora djelatnika u sektoru njege pokrajine Rheinland-Pfalz svjedoči da se situacija "nipošto nije poboljšala, dapače: postalo je još gore". Njezin predsjednik Markus Mai misli da se malo toga može učiniti protiv odličnih plaća u susjednim zemljama: "Jedino što se može poduzeti je općenito povećati broj zaposlenih tog sektora u pogođenim regijama. No naša Komora, kao državna institucija, ima malo utjecaja ili mogućnosti oblikovanja situacije."

Ne vraćam se!

Za Somaeh Metzger ne dolazi u obzir da ikad više radi u svojoj domovini: "U Njemačkoj sam bila odgovorna za devet ili deset staraca u jednoj smjeni, često sam radila 15 dana zaredom. U Luksemburgu imam pet osoba za koje brinem." Ona ne vjeruje da će se tu nešto promijeniti. U Luksemburgu poslodavac uvažava njezine želje prilikom organizacije rasporeda. Somaeh Metzger je izuzetno zadovoljna: "Mogu bez poteškoća usuglasiti moj posao i privatni život. To je i preventivna mjera protiv lošeg raspoloženja i stresa." A toga je u Njemačkoj sve više, ne samo u sektoru njege.

>> FOTO Provjerite svoje znanje: Ovo su jedni od najljepših europskih gradova, možete li ih prepoznati po jednoj fotografiji?

Foto: Pixsabay/Reuters/Pixsell/Srecko Niketic
Foto: Pixabay
Foto: Pixabay
Foto: Pixsabay
Foto: Pixsabay
Foto: OGNEN TEOFILOVSKI/REUTERS
A general view of Ohrid from the Studenciste boat bay
Foto: OGNEN TEOFILOVSKI/REUTERS
Boats navigate during sunset on Lake Ohrid, in Ohrid
Foto: LOUIZA VRADI/REUTERS
FILE PHOTO: Tourists visit Oia, on the island of Santorini
Foto: Alkis Konstantinidis/REUTERS
Greece's Santorini struggles under pressure of mass tourism
Foto: Pixsabay
Foto: Pixsabay
Foto: Pixsabay
Foto: Pixsabay
Foto: ALESSIO PADUANO/DPA
Napulj: Prošla je godina dana od Maradonine smrti
Foto: ALESSIO PADUANO/DPA
Napulj: Prošla je godina dana od Maradonine smrti
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Sevilla je glavni grad Andaluzije, te glavni grad istoimene provincije
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Sevilla je glavni grad Andaluzije, te glavni grad istoimene provincije
Foto: Dejan Rakita/PIXSELL
Milano - ekonomsko središte Italije, grad bankarstva, industrije i modnih kuća
Foto: Dejan Rakita/PIXSELL
Milano - ekonomsko središte Italije, grad bankarstva, industrije i modnih kuća
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Pulska Arena tijekom noći u vrijeme adventa
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Na konferenciji najavljen program Adventa u gradu Puli

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

MA
marcellus
11:45 06.01.2025.

Luxembourg je, poput Monaca, Lichtensteina, ili Bermuda (koje su formalno britanski teritorij) država koja postoji isklučivo zbog pranja novca i porezne evazije pa jasno da je tu i velik novac.

Avatar Šubić48
Šubić48
12:14 06.01.2025.

To i jest Europska država sa germanskim narodom - Luxembourg. Mi tribamo rasformirat anti-Europsku EU trgovačku uniju kojoj je u političkon cilju rasturit i uništit Europske narode kako krvno (biološki) tako naravno i kulturno i uništit čak i memorije naše prošlosti i povisti (i time se liberal i komunjara masonski bavi) i bavit se međusobnim Europskim pomaganjem jedni drugih na bazi nacionalnih država ka svoje familije Europskih naroda. Kako su braća Ukrajinci pomognuti zaustavili neo-Hunsku Russo invaziju di im nitko nije dava mnogo šansi jer je zapadnjački liberal već Budimpeštskim memorandumom preda sve Ukrajinsko nuklearno oružje azijatima Rusinskim, a merički crnčuga komunjara Obongo im je uništija većinu zaliha municije koju su naslijedili 2011. Tako je kad se svoje pomaže kako naša braća Ukrajinska lipo dokazaše

Avatar Šubić48
Šubić48
12:13 06.01.2025.

I samo svojin etničkim Europljanima dozvolit ulazak i boravak na našoj Europskoj zemlji, kako su tvorci ove degenerične cosmopolitske EU trgovačke unije tribali napravit od samog početka, namisto tog oni su se bavili time kako uništit Europske narode kako bi pretvoriti EU u sliku i priliku šugavog cosmopolititskog Rima (čak su i Brisel di su leglo svili i parlament u obliku Babilonskog tornja podignuli pretvorili u afro-arapski grad). Sve ča nije etnički Europsko mora bit protjerano sa Europske zemlje. Rimsku anti-Europsku gamad dištakat od sebe