Procedura pripreme za sklapanje životnog partnerstva nije se mnogo promijenila u odnosu na vrijeme prije korone. I dalje treba osobno doći 45 dana prije željenog termina u matični ured. U našem slučaju to je Središnji odsjek za sklapanje životnog partnerstva na Trgu Francuske Republike. Partneri potpisuju formular s općim podacima i privolom da žele sklopiti životno partnerstvo. Zajednički određuju datum i vrijeme u Gornjogradskoj vijećnici u Ćirilometodskoj. Postavlja se pitanje o prezimenu, žele li zajedničko, ili će svaki zadržati svoje, ili će odabrati treću opciju. Dodatno se upisuju kontakt-podaci svjedoka, a od dokumenata potrebna je osobna iskaznica. S obzirom na to da je naše sklapanje bilo u jeku pandemije, jedinu poteškoću predstavljalo nam je to što do zadnjeg dana nismo znali koliko uzvanika smijemo imati u vijećnici. No uz poštivanje svih propisanih mjera i razumijevanje gostiju, sve je prošlo u najboljem redu – govori nam Ivana (35), članica udruge Dugine obitelji, jedna od 132 osobe koja su lani u Hrvatskoj sklopile životno partnerstvo.
Čak 19 partnerstava više
Dok se broj sklopljenih brakova prošle godine drastično smanjio, broj sklopljenih životnih partnerstava osoba istog spola povećan je s 47 na 66. Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, žene su sklopile 38 životnih partnerstava, s time da su u 20 slučajeva obje hrvatske državljanke, 16 je mješovitih, a u dva su partnerstva obje partnerice strane državljanke. Prošle godine sklopljeno je i 28 životnih partnerstava među muškarcima, 12 u kojima su obojica hrvatski državljani, u 14 njih je jedan od partnera hrvatski državljanin, a u dva su oba stranci. Prije dvije godine sklopljeno ih je 55. Životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljena pred matičarem. Životno partnerstvo u Hrvatskoj mogu sklopiti punoljetne osobe u nazočnosti matičara i dvaju svjedoka. Upravna pristojba za prijavu iznosi, veli Ivana, 700 kuna, a upravna pristojba za sam čin sklapanja 140, i treba biti uplaćena prije samog obreda. Matičar može doći i na određenu lokaciju izvan matičnog ureda, no tada je naknada veća i ovisi o udaljenosti od službenih prostorija i vremenu, radi li se o vikendu, blagdanu... Najviše je partnerstava sklopljeno u Zagrebu, 28, slijede Primorsko-goranska s 11 i Istarska županija sa sedam. I dok je prošle godine bilo desetak partnerstava više među ženama, u 2019. bilo je obrnuto.
– Znamo da neki parovi biraju Istarsku županiju ili Primorsko-goransku zbog lokacije proslave vjenčanja, poznati su nam parovi iz Zagreba koji su htjeli svoje vjenčanje proslaviti, na primjer, u vilama u Istri. No, i prema rezultatima istraživanja o LGBTI osobama koja su dostupna u Hrvatskoj, rezultatima izbora i ostalim sličnim indikatorima, poznato je da u te tri regije prevladava progresivniji pogled na razna društvena pitanja, pa tako i na stavove o seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu. Jednostavno, puno lakše je živjeti život izvan ormara u Zagrebu, Rijeci ili Istri – pojašnjava Daniel Martinović, predsjednik udruge.
Javnost sve tolerantnija
Za mjesto sklapanja životnog partnerstva može se odabrati bilo koje mjesto u Hrvatskoj. Sve članice Vijeća Europe, 47 država u Europi, dužne su izdati potvrdu o slobodnom bračnom stanju.
Životno partnerstvo može se raskinuti podnošenjem tužbe za raskid životnog partnerstva nadležnom općinskom sudu kada raskid zahtijeva jedan životni partner ili podnošenjem sporazumnog prijedloga za raskid životnog partnerstva nadležnom općinskom sudu kada raskid zahtijevaju oba partnera. Matičar nema pravo na “priziv savjesti”. Nakon potpisa, dobiva se potvrda o životnom partnerstvu. Kako, pitamo, tumači to što je prošle godine broj sklopljenih životnih partnerstava znatno porastao?
– Puno je faktora koji su doprinijeli tome da LGBTI osobe prihvaćenije u hrvatskom društvu u odnosu na, recimo, prije deset ili 20 godina. Nažalost, nasilje i govor mržnje su i dalje prisutni, no ipak imamo koliko-toliko uređen zakonski okvir koji regulira prava LGBTI osoba u Zakonu o životnom partnerstvu, a Zakon o suzbijanju diskriminacije prepoznaje govor mržnje na temelju nečije seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Ta dva zakona, kao i nedavne presude i izjave Ustavnog suda o LGBTI temama, sigurno su doprinijele tome i da se LGBTI osobe u Hrvatskoj osjećaju sigurnije, pa s time i nemaju straha od toga da će biti diskriminirane ili napadnute ako javno odluče vjenčati se i time iskazati svoju ljubav i želju za suživotom. Nadamo se da je šira javnost u zadnjih nekoliko godina postala malo tolerantnija, čemu su sigurno doprinijele i društvene okolnosti, poput toga što se Povorka ponosa u Zagrebu održava sada već gotovo 20 godina ili što je naša slikovnica “Moja dugina obitelj” naišla na puno veće odobravanje javnosti od očekivanog – zaključuje.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Bolest se siri...