U današnje vrijeme, kada gradovi postaju sve gušće naseljeni i beton dominira nad zelenilom, gradski voćnjaci postaju puno više od samo estetskog dodatka urbanim sredinama. Jedna od najvažnijih prednosti gradskih voćnjaka njihov je zdravstveni doprinos građanima. Zelene površine, uključujući voćnjake, pozitivno utječu na fizičko i mentalno zdravlje, smanjuju stres i potiču fizičku aktivnost. Boravak u prirodi i među zelenilom dokazano smanjuje razinu kortizola, hormona stresa, a šetnja kroz voćnjak, ili jednostavno sjedenje pod krošnjama, može imati terapijski učinak, poboljšavajući raspoloženje i mentalno zdravlje.
Brojne prednosti
Ekološki aspekt gradskih voćnjaka također je neosporiv. U gradu poput Zagreba, gdje ljeti temperature dosežu vrhunac, stabla pružaju prijeko potrebnu hladovinu i pomažu u regulaciji temperature zraka. Prema podacima američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), samo jedno stablo može sniziti temperaturu u urbanim područjima i do 5°C, ali i očistiti gradski zrak od smoga, prašine i teških metala.
Osim toga, korijenje stabala u voćnjacima pomaže u upijanju kišnice, smanjujući rizik od poplava. Ovaj prirodni sustav odvodnje može biti ključan u gradovima s neadekvatnom infrastrukturom za upravljanje oborinskim vodama, poput Zagreba, gdje su poplave čest problem tijekom obilnijih kiša. Uz to, voćnjaci pomažu u ublažavanju klimatskih promjena jer stablo veže ugljik, smanjujući emisije CO2 u atmosferu.
Međutim, i dom su brojnim vrstama ptica, insektima i drugim divljim životinjama, a svojim plodovima privlače brojne oprašivače poput pčela i leptira. Time promiču raznolikost, što je posebno važno u područjima gdje su prirodna staništa uništena urbanizacijom.
Primjeri iz prakse
Koncept javnih voćnjaka potekao je iz Ujedinjene Kraljevine 90-ih godina i od tada se proširio diljem svijeta, uključujući mnoge europske gradove, a trenutno voćnjaci uljepšavaju i njihove najmodernije četvrti. Zasađeni su na javnim ili ustupljenim privatnim površinama, a o njima se brinu volonteri, udruge, gradski uredi i drugi. Neki su voćnjaci dostupni svima, dok u neke smiju ući samo članovi koji plaćaju simboličnu članarinu. Svaka lokalna zajednica prilagođava ovakve projekte svojim mogućnostima i potrebama.
U mnogim gradovima, kao što je to slučaj u Parizu i Beču, voćnjaci su idealna mjesta za okupljanja i druženja. Organizacije, volonteri i lokalni stanovnici zajedničkim snagama rade na održavanju tih prostora, čime se potiče suradnja i solidarnost unutar zajednice. U mnogim slučajevima, urod iz voćnjaka dostupan je svim građanima, a dio uroda često se donira socijalno ugroženim skupinama, čime se smanjuje problem prehrambene nesigurnosti.
Brojne ekološke i socijalne prednosti gradskih voćnjaka, pokazatelj su koliko je važno vraćati prirodu u gradove i gradove prilagođavati prirodi. Svaki zasađeni voćnjak predstavlja korak prema održivijem i zdravijem urbanom životu te bi trebao postati standard u svakom gradu koji brine o svojim građanima i okolišu.
Prvi u Hrvatskoj
Kako sve više gradova prepoznaje ove prednosti, ozelenjavanje javnih površina očiti postaje sve popularnije rješenje. U tom kontekstu, inspiriran uspješnim primjerima urbanog vrtlarstva velikih europskih gradova, JYSK se odlučio na sadnju prvoga urbanog voćnjaka u Hrvatskoj. Smješten u dvorištu Osnovne škole Nikole Hribara u Velikoj Gorici, poslužit će kao edukativna platforma o zaštiti okoliša, održivosti, bioraznolikosti i o unaprjeđenju javnih gradskih prostora, za sve mlađe generacije. Dok se svijet suočava s izazovima prehrane i očuvanja okoliša, JYSKov pristup poljoprivredi može poslužiti kao inspiracija drugima u regiji, ali i šire.
Sadržaj donosimo u suradnji s JYSKom.