Zbog odluke Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU da se parkovima prirode skrati rok za prijavu EU projekata na javni poziv koji je raspisan u travnju, u opasnost je dovedeno 20 projekata vrijednih više od 620 milijuna kuna, doznaje Hina iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU je u dogovoru s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode u travnju ove godine raspisalo javni poziv namijenjen parkovima prirode za prijavu EU projekata. Tada je bilo dogovoreno da će taj poziv trajati do kraja 2017. do kada bi trebali biti spremno svih 20 projekata.
Opstruiranje projekata važnih za razvoj parkova
Međutim, ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU promijenilo je rokove za prijavu EU projekata tako da je rok s 31. prosinca 2017. skraćen za 14 mjeseci, na 31. listopad 2016. Ta je odluka donesena 18. srpnja jednostrano bez konzultacije s resornim Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, navode iz tog Ministarstva.
U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode neugodno su iznenađeni takvim potezom jer smatraju da se radi o "opstruiranju projekata koji su važni za održivi razvoj parkova i krajeva koji ih okružuju“. Tom se odlukom, napominju, krši ranije potpisani sporazum na temelju kojeg su određeni rokovi javnog poziva s kojim su se složili svi ravnatelji parkova.
"Ne uspijevamo pronaći nikakav racionalan razlog za ovakvo iznenadno skraćenje roka, čime u konačnici rok skraćenja postaje višestruko duži od roka koji je preostao za izradu i predaju projektnih prijedloga", ističe se u apelu koji su ravnatelji parkova prirode poslali Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.
"Nadamo se da je ministar Tomislav Tolušić svjestan štetnosti odluke koje je donijelo njegovo ministarstvo i da time u opasnost dovodi realizaciju projekata u čiju smo pripremu dosad uložili 15 milijuna kuna, koji bi mogle propasti", kazao je izvor iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
Tolušić tražio da se projekti mijenjaju
Iz tog ministarstva tvrde da je Tolušić svojim intervencijama tražio da se projekti u visokoj fazi pripreme mijenjaju kako bi se u njih uvrstili elementi koji se ne bi mogli sufinancirati EU sredstvima jer ne zadovoljavaju kriterije poziva. Primjerice, od ravnatelja se tražila gradnja kongresnih centara i pristaništa za brodove koja se nalaze izvan granica parkova.
"Zbog toga bi nam se lako moglo dogoditi da Europska komisija ne odobri projekte koji su već u visokoj fazi pripreme“, upozoravaju iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
Ipak, u Ministarstvu se nadaju da će prevladati razum te da će Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU promijeniti štetnu odluku jer se radi o projektima koji će povećati razinu zaštite okoliša i kvalitetu života građana te potiču regionalni razvoj.
U 2015. osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode posjetilo je 3,1 milijuna posjetitelja. Kako bi se omogućio održivi razvoj parkova treba ulagati u posjetiteljsku infrastrukturu, to je jedini način da se zaštiti priroda baština parkova koje posjećuje sve više posjetitelja, poručuju iz Ministarstva.
Dujmović: Rok je nelogičan, loš i prekratak
Ravnatelj NP Brijuni Sandro Dujmović Hini je rekao kako su se ravnatelji svih nacionalnih parkova složili da je taj rok nelogičan, loš i prekratak te da neće stići prijaviti sve za što se spremaju već godinama, a parkovi će ostati uskraćeni za značajna sredstva. Stoga apeliraju na Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU da vrati raniji rok, odnosno 31. prosinac 2017.
Dujmović naglašava da u parkovima nemaju projektne timove koji bi radili samo na projektima, a kako je sezona imaju puno posla.
"Ako ostane stari rok, svi će parkovi stići pripremiti dokumentaciju i prijaviti projekte te nastojati doći do potrebnih sredstava kako bi riješili infrastrukturne probleme, ali i poboljšali kapacitete - zaposlili neke ljude, otvorili nova radna mjesta. Ako rok ostane 31. listopad 2016., onda se bojimo da nećemo stići pripremiti projekte", kazao je.
Ako ih i stignu pripremiti, Dujmović ocjenjuje da neće biti kvalitete koju sami očekuju i priželjkuju. "Neće biti povučena sva sredstva jer je taj rok prekratak, pogotovo jer nas čeka promjena Vlade, a mi smo javne ustanove i ovisimo o njihovim odlukama. Prekratko je to vrijeme da se mogu kvalitetno pripremiti projekti od 3,5 do 85 milijuna kuna", poručio je.
I da vam je rok 2345., vi opet ne bi stigli pripremiti projekte. Hrvatska je u EU od 2013., ti projekti se pripremaju od 2010. i još nisu gotovi. Ovo skraćenje roka je najbolje što se moglo dogoditi. Sad da vidimo: tko stigne rok i prijavi projekt treba dobiti bonus, a tko ne: otkaz, pa parazitirajte negdje drugdje.