U pogon puštena najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj: Zadovoljit će potrebe 3.500 kućanstava

Najveću sunčanu elektranu u komercijalnom pogonu, onu HEP-ovu na području nekadašnje tvornice glinice u Obrovcu, u trajni su rad danas pustili predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić i premijer Andrej Plenković. S godišnjom proizvodnjom struje od oko 11,3 milijuna kWh, elektrana će moći zadovoljiti potrebe više od 3.500 kućanstava, a nakon Vjetroelektrane Korlat, snage 58 MW, puštene u rad 2021. godine te Sunčane elektrane Stankovci od 2,5 MW koja je u pogonu od 2022., SE Obrovac treća je HEP-ova elektrana koja koristi obnovljive izvore energije u Zadarskoj županiji, realizirana u skladu s razvojnom strategijom HEP 2030. Također, elektrana u Obrovcu jedna je od četiri sunčane koje će se pustiti u rad ove godine, sljedeća je u Međimurju, SE Donja Dubrava, snage 9,9 MW, koja će ujedno biti i najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj.

– Za razliku od nekadašnje tvornice glinice koja je postala simbolom svih neuspješnih i propalih ulaganja u bivšoj državi, ova je sunčana elektrana izgrađena na njenim ostacima, primjer nečega sasvim suprotnog; ekološki neupitne te ekonomski opravdane i uspješne investicije. Takvi su i ostalih 60 projekata obnovljivih izvora energije koje imamo u planu, ukupne snage više od 1.500 megavata i procijenjene vrijednosti oko 1,6 milijardi eura. Bez zelene energije i sigurne opskrbe energijom nezamisliv je opstanak i razvoj turizma. Polazeći od toga, danas, uoči nove turističke sezone, mogu poručiti da HEP prati i pratit će energetske potrebe turističkih područja. Samo u ovoj godini ulaganja u mrežu u hrvatskom priobalju iznosit će više od 60 milijuna eura – rekao je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić. Da je Zadarska županija vodeća u Hrvatskoj u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora te već sada proizvodi više vršne energije od svojih potreba, istaknuo je tamošnji župan Božidar Longin.

– Prva vjetroelektrana u Hrvatskoj puštena je u rad upravo na području naše županije, a pioniri smo i u stvaranju mogućnosti za postavljanje solarnih i vjetroelektrana na istom prostoru – rekao je Longin pa najavio postavljanje solara u zadarskoj bolnici te u školama. Koliko je zelena energija važna, posebno u kriznim vremenima, istaknuo je premijer Andrej Plenković.

– Izgradnjom solarne elektrane šaljemo transformativnu poruku prilagodbe novom vremenu i, naravno, prilagodbe strategiji energetske Republike Hrvatske u što većem korištenju obnovljivih izvora energije. U velikoj krizi, koju smo prošli zajedno, HEP je imao veliku ulogu i on je omogućio Vladi da donosi odluke kao što su ograničenje cijene struje za građane, gospodarstvo - kazao je premijer pa dodao kako je strategija osigurati financijske izvore i za daljnja ulaganja. Nije dokapitalizacija iz državnog proračuna jedini način, dodao je, koriste se i modernizacijski fond te NPO. Rekao je i da je sama lokacija sunčane elektrane važna poruka za razvoj tamošnjeg kraja.

– Ovo mjesto koje je bilo simbolom krivih procjena, danas je revitalizirano u nešto korisno i dobro – kazao je Plenković. Inače, većina planiranih HEP-ovih projekata obnovljivih izvora energije, kako sami kažu, nalazi se na priobalnom području, od čega u Zadarskoj županiji njih 11, ukupne snage 660 MW i procijenjene vrijednosti 700 milijuna eura. Među njima ističe se sunčana elektrana Korlat, instalirane snage 99 MW i priključne 75 MW te investicijske vrijednosti oko 80 milijuna eura, čiji se početak izgradnje planira iduće godine. Za dvije sunčane elektrane, Sukošan, snage 45 MW i Kruševo od 17 MW, u tijeku je postupak ishođenja lokacijske dozvole.

– Usporedno uz ulaganje u obnovljive izvore, HEP ulaže i u jačanje  distribucijske i prijenosne mreže radi prihvata proizvodnje iz sve većeg broja obnovljivih izvora u sustavu, od kojih se značajan dio nalazi upravo u priobalju. Jedno od najvećih aktualnih ulaganja na zadarskom području je transformatorska stanica 110/10(20) kV (kilovolta) Zadar Istok u Bibinjama, gdje će završiti današnji program HEP-a u Zadarskoj županiji. Na događaju u TS Zadar Istok predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, predstavnicima Vlade, Zadarske županije i Grada Zadra predstavit će aktualna i planirana ulaganja HEP-a u distribucijsku mrežu. TS Zadar istok će nakon dovršetka kabelskog raspleta koji je u realizaciji, omogućiti kvalitetnije napajanje luke Gaženica, istočnog dijela Zadra te zadarskih otoka. Vrijednost investicije u trafostanicu i kabelski rasplet iznosi 11,4 milijuna eura. U protekle tri godine Elektra Zadar je godišnje ulagala oko 15 milijuna eura u unapređenje distribucijske mreže, a s istom razinom ulaganja nastavit će i u idućem razdoblju. Osim TS Zadar Istok, među realiziranim ulaganjima ističe se rekonstrukcija TS 110 kV Biograd i zamjena više podmorskih kabela – poručili su iz HEP-a pa dodali kako su sredstva za nastavak ciklusa polaganja podmorskih kabela za sigurnu energetsku vezu hrvatskih otoka s kopnom osigurana Nacionalnim planom oporavka i otpornosti.

U 13 dionica podmorskih kabela ukupne duljine 116 kilometara, za sigurno energetsko povezivanje otoka s kopnom, uložit će se 30 milijuna eura. Tim projektom ojačat će se neposredna energetska veza s kopnom za 11 otoka: Goli otok, Rab, Susak, Vis, Ist, Dugi otok, Ugljan, Vrgadu, Lastovo, Mljet i Kaprije, a posredno za još toliko  otoka. Ukupno je Planom oporavka za financiranje projekata u distribucijskoj mreži odobreno 230 milijuna eura, od čega se najveći dio odnosi na ulaganja u priobalju, ističu u HEP-u.