RAT I DALJE BIJESNI

U pola godine gotovo 4000 Afganistanaca ubijeno ili ranjeno

Foto: Borna Filic/Pixsell
U pola godine gotovo 4000 Afganistanaca ubijeno ili ranjeno
30.07.2019.
u 10:52
Zadnji podaci o broju žrtava objavljeni su u trenutku dok pregovori između talibana i američkih dužnosnika o dokončanju 18-godišnjeg afgansitanskog rata ulaze u važnu fazu, a američki pregovarači žele postići primirje prije 1. rujna.
Pogledaj originalni članak

Najmanje je 3812 afganistanskih civila ubijeno ili ranjeno u prvoj polovici 2019. u ratu protiv islamističkih militantnih skupina, uključujući znatno povećanje broja žrtava vladinih snaga i snaga pod vodstvom NATO-a, navodi se u UN-ovu izvješću u utorak.

Zadnji podaci o broju žrtava objavljeni su u trenutku dok pregovori između talibana i američkih dužnosnika o dokončanju 18-godišnjeg afgansitanskog rata ulaze u važnu fazu, a američki pregovarači žele postići primirje prije 1. rujna.

Međutim rat i dalje bijesni unatoč diplomatskim naporima, prisiljavajući civile na život pod stalnom prijetnjom napada militanata, ili borbi na kopnu, ili zračnih napada afganistanske vlade i snaga pod vodstvom NATO-a.

U najnovijem izvješću UN-ove misije u Afganistanu (UNAMA) navodi se da najveći broj civila strada u kopnenim borbama i sukobima, nakon toga u napadima bombi kućne izrade i u zračnim napadima.

Talibani i pripadnici Islamske države ubili su 531 Afganistanca i ranili 680 u razdoblju između 1. siječnja i 30. lipnja.

Tvrdolinijske islamističke skupine namjerno su izvele napad na 985 civila, uključujući vladine dužnosnike, plemenske čelnike, vjerske učitelje, navodi se u izvješću UNAMA-e.

Provladine snage ubile su 717 Afganistanca i ranile 680 u šest mjeseci do 30. lipnja, što je 30 % više nego u istom razdoblju prošle godine.

Širom zemlje ubijeno je najmanje 144 žena i 327 djece, a ranjeno više od 1000.

Zračni napadi uzrokovali su 519 civilnih žrtava, 150 među njima su djeca.  

Talibani kontroliraju ili se bore za pola države, najviše otkad se u zemlji dogodio prevrat potkraj 2001. uz pomoć afganistanskih snaga pod vodstvom SAD-a, no odbili su sve pozive na primirje dok sve strane snage ne napuste Afganistan. 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

ST
stanoe
16:24 01.08.2019.

To im dosla u goste americka demokracija!