Razmjeri katastrofalnih poplava u Posavini još se zbrajaju, pa tako i na 11.000 hektara potopljenog poljoprivrednog zemljišta, koje je uglavnom bilo zasijano sojom, pšenicom i kukuruzom.
Natječaji u planu za jesen
Prema procjenama Matije Brlošića, čelnika Hrvatske poljoprivredne komore, samo na tim površinama štete će biti veće od milijardu kuna, s obzirom na to da seljaci s njih neće ubrati ni grama pšenice ili neke druge kulture. U Ministarstvu poljoprivrede odgovaraju kako još rade na utvrđivanju stvarnih šteta. Tek tada će se, najavljuje ministar Tihomir Jakovina, utvrditi modeli sanacije, kojima se neće ponavljati praksa iz prijašnjih godina kada su se, tvrdi on, prijavljivale štete i koje jesu i koje nisu i odšteta na taj način disperzirala na velik broj korisnika i na male iznose. Sadašnje brojke govore o 588 poplavljenih poljoprivrednih gospodarstava, od kojih je 470 upisano u ARKOD, a 100-postotna poplava pogodila je njih čak 431. Već su uzeti i uzorci tla za analizu, doznajemo u Ministarstvu, a računa se da će se dio novca za sanaciju šteta u poljoprivredi namaknuti iz EU.
Ministarstvo se kod EU izborilo za reprogramiranje mjere 5. budućeg programa ruralnog razvoja (PRR) RH do 2020. Za sanaciju i rekonstrukciju poljoprivrednih potencijala na gospodarstvima pogođenim katastrofama EU će, naime, Hrvatskoj dati 29 milijuna eura u idućih sedam godina. Natječaji za prvih 100 milijuna kuna iz tog programa u planu su već ujesen. No Brlošić strahuje da neće biti previše interesenata jer osiromašeni seljaci moraju dati i svoje novce da bi dobili povrat 50 do 90% uloženog.
Ivana Matković Mikulić, voditeljica Hypo EU deska, odgovara kako intenzitet potpore u sklopu PRR-a može biti do 100% prihvatljivih troškova.
– Korisnik može tražiti predujam u iznosu do 50% prihvatljivih investicijskih troškova uz bankovno jamstvo, a osnova za prijavu je dokument o procjeni štete koji je izdalo Državno povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda.
Obnova ili kupnja
Prihvatljivi troškovi su obnova poljoprivrednog zemljišta i tla, poljoprivrednih gospodarskih objekata i infrastrukture povezane uz poljoprivredni potencijal, kupnja životinja, kupnja i sadnja višegodišnjih biljaka te obnova i/ili kupnja mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju – objašnjava ona.
>> Poplave u Hrvatskoj upozoravaju da je nužno boriti se protiv zagađenja okoliša!