Ministarstvo financija uskoro će izaći pred Vladu s analizom učinaka dosad sklopljenih predstečajnih nagodbi koje se, zbog otpisa dugova pojedinim tvrtkama, često nalaze na udaru javnosti.
Podaci koje je prikupila Fina za nagodbe provedene do kraja prošle godine pokazuju da su tijela državne uprave, zajedno s Ministarstvom financija, sudjelovala u otpisu dugova s manjim udjelom od ostalih vjerovnika.
Osjetljivo pitanje
Otpis državnih dugova osjetljivo je pitanje i zbog europske regulacije o državnim potporama, koja u sličnim situacijama nalaže državi da se ponaša kao i svi drugi vjerovnici u postupku. Predstečajne bi nagodbe s aspekta državnih potpora mogle biti sporne samo ako se pokaže da je država preuzela više obveza od drugih vjerovnika. Tada bi poduzetniku stigao nalog da vrati potporu, i to s kamatama, što bi i za jače tvrtke značio siguran stečaj. Državne potpore više nisu pod nacionalnom ingerencijom, već ih kontrolira i odobrava Bruxelles.
Podaci otkrivaju da su u 594 sudske nagodbe sklopljene do 31. prosinca 2013. državna tijela otpisala 892 milijuna kuna, banke 1,9 milijardi kuna, a ostali vjerovnici 4,1 milijardu kuna. Inače, radi se o tvrtkama koje zapošljavaju 12.749 radnika, a najvećim dijelom dolaze iz prerađivačke industrije – njih 117 s nešto više od 5000 zaposlenih – te građevinarstva, gdje je također bilo 117 tvrtki sa 3000 radnika.
– S jučerašnjim danom broj tvrtki za koje su sklopljene nagodbe pred nadležnim sudovima popeo se na 795 i imaju 16.650 zaposlenih radnika. Išli smo u predstečajne nagodbe jer sudstvo nije moglo progutati tako velik broj zahtjeva. Nelikvidnost je bila ogromna i htjeli smo spasiti što više radnih mjesta. Kontraproduktivno bi bilo sad rušiti model kad su tvrtke dobile kakvu-takvu mogućnost da opstanu na tržištu – kaže Boris Lalovac, zamjenik ministra financija.
Nagodbi najviše s malima
U Ministarstvu financija navode da su zbog krize i činjenice da godišnje u EU bankrotira oko 200 tisuća tvrtki predstečajni postupci uvedeni u većini država članica EU jer se time povećavaju šanse za uspješno restrukturiranje poduzetnika. Europska bi komisija do sredine ožujka 2014. trebala donijeti stav o bitnim elementima predstečajnog postupka te objaviti procjenu utjecaja i komparativnu pravnu studiju, s preporukama za daljnje postupke, jer postupci slični ovima u Hrvatskoj postoje u većini država članica EU.
Inače, mali poduzetnici, njih 348 sa 4565 zaposlenih najbrojniji su u skupini tvrtki za koje je sklopljena nagodba. Malim su poduzetnicima svi vjerovnici otpisali 1,5 milijardi kuna, srednje velikim poduzetnicima 1,3 milijarde, a u deset najvećih 4,2 milijarde. Po iznosu otpisa na prvom je mjestu Dina Petrokemija, no glavninu duga međusobno su otpisala povezana društva. Država je vodećoj petorki otpisala oko 278 milijuna kuna duga, većinu Varteksu – oko 200 milijuna kuna.
>>Pašalićeva tvrtka neće u stečaj, Hypo mu uzima 250 stanova i 15 vila
>>'Borit ćemo se da odluka o stečaju padne u žalbenom postupku'
U odnosu na partijsku pljačku u predstečajnim nagodbama privatizacija je bila mala beba. Partija bez pljačke isto je kao i riba bez vode.