SKUPA CIJENA NEUSPJEHA

U pripremi i novi europski pakt o azilu i migracijama

Foto: Handout/Reuters/Pixsell
Europski čelnici na grčkoj granici
Foto: ALEXANDROS AVRAMIDIS/REUTERS/PIXSELL
Migranti na grčko-turskoj granici
Foto: Pixsell/Reuters
Sukob s migrantima na tursko-grčkoj granici
Foto: Pixsell/Reuters
Sukob s migrantima na tursko-grčkoj granici
07.03.2020.
u 17:23
Solidarnost u raspodjeli migrantskog pritiska mora biti dobrovoljna, a ne nametnuta kao što se pokušalo uvođenjem kvota, shvatili su novi europski čelnici
Pogledaj originalni članak

Odgovor koji je Europska unija u proteklih sedam dana pripremila na tursko poticanje novog vala izbjeglica i migranata prema Grčkoj bio je sve samo ne uobičajen. Taj je odgovor iznenadio mnoge, što se vidi i po šoku, nevjerici i kritikama onih koji upozoravaju da suspenzija prava na azil, pa makar i privremena i donesena u krajnje izvanrednim okolnostima, ne može biti karta koju bi EU želio odigrati.

Da je iznenadio mnoge vidi se i po onima koji komentiraju situaciju kao da je zaista stotinu tisuća ljudi prešlo granicu u dva-tri dana, a nije, nego je to bilo pumpanje brojki s turske strane, dok su stvarne brojke prelazaka bile puno manje, upravo zbog grčko-europskog odgovora koji je bez presedana. Ali ključno pitanje na kraju ovog tjedna je sljedeće: što dalje? Što Unija planira učiniti u drugom koraku, nakon što je u prvom odlučila zatvoriti vanjsku granicu prema Turskoj i mobilizirati dosad nezabilježenu potporu i solidarnost svih ostalih država članica s najizloženijima Grčkom, Bugarskom i Ciprom.

Video: Sukob policije i migranata

Jedinstven okvir, a ne zakrpa

Drugi korak trebao bi biti – reforma cijelog europskog azilantskog sustava. Ta reforma iz prvog pokušaja nije uspjela. Drugi pokušaj priprema se već neko vrijeme, nova Komisija planira izaći s novim prijedlogom nakon što je prvi paket prijedloga ostao blokiran u Vijeću, bez nade da će se ikad deblokirati. Ali neki najviši europski dužnosnici od ovoga su tjedna puno optimističniji oko šansi za uspjeh iz drugog pokušaja. U ovim izvanrednim okolnostima na grčko-turskoj granici vide izvanrednu priliku da se države članice dogovore o “holističkom” rješenju za pitanje azila i migracija.

– Europa si ne može i drugi put priuštiti neuspjeh na tako važnom pitanju. Situacija na vanjskoj granici stvara neodoljiv poriv da djelujemo, i to brzo, u smjeru novog europskog pakta o azilu i migracijama – kaže Margaritis Schinas, potpredsjednik Europske komisije za promicanje europskog načina života.

Taj grčki političar iz redova demokršćanske, trenutno vladajuće stranke Nova demokracija bio je glavni glasnogovornik Junckerove Komisije pa zna kako je izgledao vrhunac migrantske krize 2015./2016. u Europi.

– U to vrijeme nije bilo ničega na našoj vanjskoj granici. Europa je 2015. bila gola. U ovih pet godina uspjeli smo sagraditi određene kapacitete koji nas čine bolje pripremljenima. Je li to rješenje? Nije. Jesmo bolje pripremljeni, ali nismo još u sustavu sveobuhvatne, holističke, zajedničke migrantske politike EU. Sustav koji imamo sada je zakrpa sastavljena od regulatornih rješenja koja daje rezultate, ali to još nije jedinstveni okvir. Mi, kao Komisija, imamo mandat da smislimo taj okvir. I čini mi se da neće biti bolje prilike od ove sada. Sad svi vide da nas situacija kakvoj smo izloženi na terenu obvezuje da to učinimo, brzo. Nadajmo se da ćemo ovaj put to učiniti ispravno – kaže Schinas.

“Ispravno” bi značilo da prijedlog reforme azilantske politike EU bude usvojen, a ne blokiran među državama članicama u Vijeću EU, nakon što ga Komisija predloži. I da bude usvojen u Europskom parlamentu. “Ispravno” bi značilo da države članice pokažu dosad neviđen stupanj solidarnosti ne samo u čuvanju vanjskih granica, nego i u ravnomjernoj distribuciji zahtjeva koje podnose tražitelji azila, i u bliskoj suradnji pri brzom vraćanju (u zemlje porijekla) onih kojima je zahtjev za azil odbijen, ali i u dogovoru o tome kako bi izgledale legalne migracije u EU koje će također biti jedan od alata za demotiviranje ilegalnih. Upravo zato što ovaj put, iz drugog pokušaja, Komisija želi da takva reforma uspije, odabran je pristup konzultiranja unaprijed s državama članicama, kako bi prijedlog bio napisan tako da ima šansu proći, a ne da izaziva kontraučinak kao svojedobno prijedlog o migrantskim kvotama, koji je u Vijeću izglasan 2016. protiv volje Mađarske i drugih zemalja. Te zemlje nikad na te kvote nisu pristale, a preglasavanje na tako važnom pitanju ostavilo je duboke tragove nepovjerenja i antagonizma.

Foto: Pixsell/Reuters
Sukob s migrantima na tursko-grčkoj granici
Foto: Pixsell/Reuters
Sukob s migrantima na tursko-grčkoj granici
Foto: Pixsell/Reuters
Sukob s migrantima na tursko-grčkoj granici
Foto: Pixsell/Reuters
Sukob s migrantima na tursko-grčkoj granici
Foto: Pixsell/Reuters
Sukob s migrantima na tursko-grčkoj granici
Foto: Pixsell/Reuters
Sukob s migrantima na tursko-grčkoj granici
Foto: Pixsell/Reuters
Sukob s migrantima na tursko-grčkoj granici
Foto: Pixsell/Reuters
Sukob s migrantima na tursko-grčkoj granici
Foto: Pixsell/Reuters
Sukob s migrantima na tursko-grčkoj granici

Da bi antagonizam bio prevladan, solidarnost u raspodjeli migrantskog pritiska mora biti dobrovoljna, ne nametnuta kao što se pokušalo prvi put. Da bi ta solidarnost bila dobrovoljna, stvari se ne mogu gledati u kategoriji “ili-ili”: ili ćemo jačati sigurnost vanjskih granica ako treba i do točke zatvaranja, ili ćemo primati izbjeglice i poštovati međunarodne i europske propise o pravu na azil. Europska komisija mora pokušati, a države članice u tome je podržati, da pronađe dobru ravnotežu u kategoriji “i-i”: i prvo, i drugo, jer oboje se podrazumijeva, oboje je preduvjet za održivu azilantsku politiku. I sigurnost vanjskih granica, i nastavak poštovanja temeljnih ljudskih prava na tim granicama. Zbog čega onda sada ostali u EU toleriraju Grčkoj tako radikalan potez kao što je privremena suspenzija mogućnosti traženja azila u toj zemlji?

Poruka Erdoğanu

Ne toliko zbog poruke izbjeglicama i migrantima da ih Europa želi ostaviti u nevolji (premda je i to, u prvi mah, učinak te odluke), nego zbog poruke onome tko ih je organizirao, potaknuo na pokret uvjeravajući ih da su granice prema EU otvorene, iako u stvarnosti, barem što se EU tiče, nisu. Grčko-europski odgovor, koji je zaista bez presedana, služi prvenstveno tome da razoruža Erdoğana u ideji da može ucjenjivati Europu migrantskim valovima koji se pokreću i staju na njegov zvižduk.

Zbog toga onakav obilazak grčke i bugarske granice s Turskom, s troje predsjednika svih najvažnijih institucija EU, zbog toga izvanredni sastanak Vijeća ministara unutarnjih poslova u srijedu u Bruxellesu, na kojem je tema bila isključivo podrška Grčkoj, Bugarskoj i Cipru u zaštiti granica. Ni zakonitost postupanja Grčke (pravne službe Europske komisije proučavaju je li suspenzija prava na azil legalna ili nije, a taj odgovor daju s neizrečenim, ali jasnim stavom da će to proučavanje potrajati koliko god europski političari misle da im je korisno da potraje).

Usredotočenost na jednu temu i jednu poruku – temu zaštite vanjske granice Unije i poruku Erdoğanu da EU neće pregovarati s “nožem pod grlom”, kako je to sročio nizozemski premijer Mark Rutte – bila je podložna kritikama, propitivanju novinara zgranutih slikama brutalnosti s granice, ali ta je usredotočenost služila jednoj svrsi: da zaustavi kaos koji je pokrenuo Erdoğan, pa kad se stvari manje-više vrate u normalu onda će se moći razgovarati o svemu drugom. Sljedeće okupljanje ministara unutarnjih poslova u Vijeću EU je već u petak – redoviti sastanak, za razliku od ovotjednog izvanrednog.

Video: Migrantska kriza: Tisuće ljudi iz Turske krenulo prema Europi

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

AN
Antiflašist
18:00 07.03.2020.

Vidim krasnec je konsterniran cinjenicom da se neka zemlja usudila braniti od invazije divljaka, jos jedan liberlani mlatimudan koji zivi daleko od stvarnosti.