U proračunu 'zaboravili' na tri milijarde kn jamstva brodogradilištima

Jadranka Kosor ni s prijedlogom proračuna za 2010. nije iskoristila klimu povoljnu za promjene. Potrošnja države ostala je i dalje visoka, a i one manje korekcije koje su napravljene u strukturi državne potrošnje iznuđene su velikim rastom kamata i troškovima priključenja EU.

– Svijet ide nabolje, no nama se događaju drugačiji procesi. Iduće godine klima za reforme može biti samo lošija – komentar je Danijela Nestića, analitičara Ekonomskog instituta. Prije nego što je objavljen prijedlog proračuna guverner HNB-a poticao je Vladu da zagrebe i po troškovima koje su J. Kosor i I. Šuker proglasili zadanima, no oni su se odvažili tek na neke sitne zahvate kod povlaštenih mirovina.

Guverner Rohatinski suzdržao se danas od komentara predloženoga uz objašnjenje da mu za ozbiljnu analizu nedostaju dva ključna elementa. To su ostvarenje proračuna u 2009. godini, kojega još nema, te tehnička struktura prihoda i rashoda u 2010., a ne iskazivanje po ministarstvima. – Komentiranje triju brojki nema smisla, ali iz pročitanog po novinama sumnjam da unutar rashoda koji su predloženi može biti velikih promjena – rekao je Rohatinski.

Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić navodi da će predloženi proračun za 2010. biti uspjeh ako se rashodi zadrže u planiranim iznosima. – Pad osobne potrošnje nastavit će se i iduće godine, što će utjecati na to da prihodi od PDV-a budu manji nego što Vlada očekuje – upozorava Šantić, koji nije uvjeren da će, usprkos konzervativnom pristupu u planiranju prihoda, država uspjeti prikupiti 113 milijardi kuna.

Puno veći problem su, međutim, troškovi. Tempirana bomba su brodogradilišta kojima, prema planu, Vlada misli dati tek stotinjak milijuna kuna. – To nije pametan potez, već čista improvizacija – kaže sindikalni lider Ozren Matijašević, koji iz toga iščitava naivnu vjeru Vlade da će privatizacija brodogradilišta biti uspješna. Ništa se nije promijenilo u posljednja tri mjeseca, narudžbe padaju, banke se klone brodogradilišta pa Matijašević ne vjeruje da će drugi pokušaj prodaje biti uspješniji od prvoga.

– Prema zahtjevima Bruxellesa, koje je prihvatila hrvatska Vlada, sva neprodana brodogradilišta koja posluju s gubicima morat će u stečaj. Osim Uljanika, drugi bi morali u stečaj, što će, ako tako bude, osim jamstava, donijeti i niz drugih troškova – kaže Matijašević, koji prigovara premijerki i zato što nije znatnije smanjivala rashode, nego je nastavila politiku kupovanja različitih interesnih skupina.

Prije nego što im je premijerka sugerirala da što manje istupaju u javnosti, njezin savjetnik Željko Lovrinčević kazao je da su državna jamstva brodogradnji nadmašila iznos od osam milijardi kuna, a on procjenjuje da bi 2010. godine moglo biti aktivirano barem tri milijarde jamstava.

To znači da će samo za saniranje brodogradnje država potrošiti jedan posto BDP-a, a to je iznos koji uopće nije u proračunu. Predstavnik seljaka Antun Laslo također kaže da se poljoprivredna politika svela na zadovoljavanje interesa glasača, a ne razvoj poljoprivrede. Četiri su milijarde kuna koje država ulaže u poljoprivredu puno, ali su rezultati znatno niži nego 80-ih godina.

– Potrebno je preslaganje u sustavu poticaja. Nastavi li se kao dosad, očekuje nas katastrofa – komentira Laslo, koji tvrdi da su smanjeni poticaji poljoprivredi i selu manji problem od načina na koji se novac troši. – EU potiče 18 kultura, a mi više od 200. Takvo je trošenje novca nepotrebno – kaže Laslo.