Preplanuli ste tijekom ljeta ili ste i inače nešto tamnije puti, no pravi, kako bismo rekli, domaći čovjek, Hrvat od stoljeća sedmog! Prolazite noću nekim gradićem u Hrvatskoj, recimo Pulom i u nekom od parkova presretne vas naoružani muškarac odjeven u maslinaste hlače, crnu jaknu sa šiltericom na glavi koja mu pokriva oči – traži vas dokumente, osobnu, pita kamo ćete, s kim ste, što radite u Hrvatskoj, slijedite li možda djevojke koje su tuda prošle prije pola sata. Nije vam ništa jasno, tko su ti koji vas propitkuju i zašto, ali kada uspijete nekako promucati da ste vi Edi, rođen u Puli, ili Ivek iz Međimurja ili Ante iz Zadra i idete doma nakon posla – sve je u redu, nepoznati vas "organ reda" ostavlja, vraća dokumente, uz osmijeh se ispričava na smetnji i stidljivo kaže da mu se učinilo da ste strani radnik, iz Nepala, recimo, te vas pušta dalje u mrak. Ovo je apsolutno izmišljena priča i nema nikakve veze sa stvarnošću.
No, aktualna stvarnost u Puli, koja je ovih dana u medijima spominjana kao prvi hrvatski grad u kojem se formiraju gradske straže što su same sebe zadužile za održavanje reda, brigu za sigurnost i zaštitu "naše kulture" i "naših vrijednosti" od tamnoputih došljaka, daje nam za pravo da zamišljamo kamo bi nas ta ideja – pa i u onu paranoičnu situaciju iz naše izmišljene priče – mogla dovesti.
U Puli su početkom prosinca osvanuli leci organizacije Puntere Pula koja mobilizira Puležane i poziva ih da im se pridruže, a organiziraju im i besplatnu obuku "za samoobranu i i tehnike izbjegavanja nasilja". Imaju web-stranicu na kojoj je obrazac za registraciju novih članova. U straže i obilazak grada, navode na stranici, krenut će kada im se pridruži dovoljan broj članova i istomišljenika; kažu da im je za nadzor grada potrebno najmanje 50 volontera. Imaju ozbiljne planove, ali taje svoj identitet. Novinarima na upite odgovaraju, ponavljaju razloge postojanja, ali ne žele govoriti o identitetu. Javno su poručili i zanimljivu tezu – da u svojim planovima usko surađuju s lokalnim vlastima i MUP-om.
Okidač za ovaj fenomen bile su informacije o navodnim silovanjima u Puli koje su se pojavile na društvenim mrežama, a onda su "internet-ratnici" priču proširili bespućima globalne mreže bez ikakve provjere vjerodostojnosti priče. Tome su dodali i neprovjeren podatak da je napadnuta žena napadača opisala kao tamnoputog muškarca. I to je bilo dovoljno da se internetom proširi informacija kako je riječ o migrantu, odnosno stranim radnicima o čijim napadima nadležni šute. Kapljice laži spojile su se u bujicu koja je izazvala bijes nekih građana pa su ubrzo počeli pozivati na obračun i linč prema stranim radnicima, a sve to kulminiralo je pojavom Puntera koje preplavljuju grad lecima u kojima metu na leđa, kao glavnim krivcima za sve loše u gradu, stavljaju došljacima.
Do sada, kažu nam u PU istarskoj, nisu zamijećene patrole građana na ulicama Pule, no poruka je poslana, sjeme sumnje posađeno, bez obzira na to što iz policije poručuju da strani državljani nisu počinitelji ikakvih kaznenih djela u Istri.
– U posljednja dva mjeseca na području Pule evidentirana je jedna žrtva silovanja i navedeni je slučaj razriješen, policija je podnijela kaznenu prijavu protiv počinitelja i privela ga u pritvorsku jedinicu PU istarske. Trenutačno je u tijeku kriminalističko istraživanje napada na žensku osobu, koji se dogodio 29. studenoga u večernjim satima. To je jedini takav slučaj zabilježen na području Pule. Prema sigurnosnim pokazateljima, Pula je siguran grad, a ove godine nisu zabilježena teža kaznena djela koja bi narušila sigurnost građana i imovine ili izazvala uznemirenost. Budući da se u medijskom prostoru govori o stranim radnicima iz azijskih zemalja kao osobama koje utječu na stanje sigurnosti na području Pule, navodimo da državljani Indije, Bangladeša, Nepala i Filipina koji rade na području Pule, nisu evidentirani kao počinitelji kaznenih djela u 2024. godini te njihov boravak u Puli ne utječe na stopu kriminaliteta – jasni su u PU istarskoj.
Dodaju da su upoznati s inicijativom građana i pozivom na formiranje tzv. građanskih straža pa poduzimaju mjere s ciljem utvrđivanja svih okolnosti glede osnivanja navedene inicijative i njezina djelovanja.
– Svako ''uzimanje zakona u svoje ruke'' nije dozvoljeno i kažnjivo je. Stoga pozivamo građane koji imaju saznanja o nekom protupravnom ponašanju, da ta saznanja podijele s policijskim službenicima, a ne da poduzimaju samostalne aktivnosti koje mogu rezultirati štetnim posljedicama. Policija je jedina institucija kojoj je Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima dopušteno primjenjivati policijske ovlasti i obavljati policijske poslove. Samo policija ima ovlasti prikupljati podatke o osobama od kojih prijeti opasnost, osobama kojima prijeti opasnost, osobama za koje postoje osnove sumnje da pripremaju ili su počinile kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj. Svako neovlašteno prikupljanje tih podataka i drugih osobnih podataka te vođenje evidencija nije dozvoljeno – navode iz ureda načelnika PU istarske.
Laž je, sudeći prema ovome, i izjava Puntera da u aktivnostima surađuju s MUP-om. Ili MUP nisu obavijestili o svojoj suradnji s njima?
– Pozivamo građane da ne šire lažne i uznemirujuće glasine jer time utječu na subjektivan osjećaj sigurnosti svojih sugrađana, a zbog takvog ponašanja mogu i prekršajno ili kazneno odgovarati. Naime, Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se tko izmišlja ili širi lažne vijesti, kojima se remeti mir i spokojstvo građana, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 700 do 4000 eura ili kaznom zatvora do 30 dana. Isto tako, kažnjiv je i govor mržnje na internetu i društvenim mrežama pa se kaznom zatvora do tri godine može kazniti tko javno potiče na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, jezika, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina – navode iz Ureda načelnika PU istarske.
Dakle, širitelji lažnih informacija mogu i trebaju završiti u zatvoru. No, do sada to nije bio slučaj i to je, vjerojatno, vjetar u leđa novim huškačima. Širitelji lažnih informacija u slučaju trovanja vodom u Rijeci, podizači panike oko migranata, širitelji laži o silovanjima u Puli "u režiji" stranaca – anonimusi su koji do sada nisu locirani ni kažnjeni. A, uvjereni smo, policiji i ostalim službama nitko se ne može sakriti čak ni u bespućima interneta. Barem ne zadugo.
Pa iako neki smatraju da Pula zadnjih godina pokazuje netoleranciju prema nekim temama, uzimanje policijskih ovlasti u vlastite ruke u Puli je osudila i politika.
– Pula je poznata kao grad koji štiti različitost i ne smijemo poistovjećivati jedan incident, ako je bio, uz sve došljake. U letku koji je izišao spominje se obrana "naše kulture" i upozorava se da oni neće prihvatiti neko ponašanje došljaka. No, postavlja se pitanje tko su "oni", zašto su ti ljudi anonimni i jesu li im namjere časne. Dakle, imamo tu ljude iz Nepala koji vrijedno rade, šalju novac svojim obiteljima i mirno žive, a s druge strane je u Hrvatskoj ove godine ubijeno 18 žena, ubili su ih supružnici ili partneri, dakle domicilno stanovništvo u Hrvatskoj. Hoćemo li i za to imati građanske patrole? – pita se Filip Zoričić, gradonačelnik Pule. Dodaje i da je u Puli puno ljudi koji su došli iz drugih krajeva i oblikovali taj grad, pa i novopridošli ljudi, dodaje, također su takve osobe.
– Ne prihvaćam teorije da je Pula nekada gajila neke druge vrijednosti, a da se to sada promijenilo i da smo postali ksenofobični. To nije tako. Ovo je jedan izolirani slučaj, uvijek i svugdje ima incidenata i osuđujemo svaki oblik nasilja. Parkom posvećenom Anne Frank jasno smo rekli što mislimo o svakom obliku totalitarizma. Pula živi različitost i prihvaća svakog dobronamjernika koji je došao u grad, a na policiji i sustavu je da rješava probleme i oni to i rade. Osuđujem svako stražarenje u smislu da građani uzimaju neke ovlasti u svoje ruke. To, ali i svaki oblik nasilja, osuđuje i velika većina građana Pule – smatra Filip Zoričić.
I predsjednik pulskog ogranka IDS-a Valter Boljunčić kaže da je Pula grad nepokolebljivih antifašističkih korijena i ponosnog duha tolerancije te da ovo što se događa nema nikakve veze s njezinim identitetom ni vrijednostima.
– Pojava samozvanih noćnih straža i patrola straha na ulicama Pule predstavljaju ozbiljan društveni problem i prijetnju zajedničkom povjerenju i osjećaju sigurnosti građana i tome u Puli nema mjesta. To su neprihvatljive prakse koje unose podjele i nemir među naše sugrađane. Pod krinkom zaštite, kolektivno se prozivaju određene skupine, među ostalim, za nešto što se nije dogodilo. Sada su oni ti koji su krivi, a već sutra to može biti netko drugi. I to sve na temelju nacionalnosti, vjere, seksualnog opredjeljenja ili bilo kojoj drugoj osnovi. Nešto će se već naći što nije po "ukusu" samozvanih čuvara, odnosno njihovu mjerilu iskrivljenih vrijednosti – kaže Boljunčić. Naglasio je kako ovakve inicijative dodatno dijele zajednicu i unose nemir među građane, što IDS osuđuje, a to traže i od građana, te pozivaju nadležne institucije da brzo i odlučno reagiraju.
I istarski župan Boris Miletić osuđuje takve pojave.
– Pula je bila i ostala siguran, otvoreni grad u kojem nema mjesta netoleranciji i bilo kojoj vrsti netrpeljivosti. Nikakve patrole građana nisu potrebne, štoviše držim da takve priče samo unose nepotreban nemir među građanstvo. Uostalom, cijela Istra je svjetski poznata i poželjna turistička destinacija upravo i zbog visoke razine sigurnosti, što je itekako važan faktor pri odabiru lokacije za odmor – kaže župan Miletić.
Pa, iako su, nakon osude javnosti, u međuvremenu promijenili i ublažili retoriku, autori projekta "gradskih straža" postoje, ispitali su teren, možemo tako reći, i sada nam ostaje vidjeti jesu li javne osude bile dovoljne – njima i mogućim simpatizerima. Samo edukacija mladih, priča o toleranciji, odgoj u duhu tolerancije i povjerenja prema institucijama, kaže filozof Žarko Puhovski, može odgojiti generacije koje se neće dati uvući u ovakve priče.
– Policija i politika moraju se jasno distancirati od ovakvih ideja i ne dozvoliti da se razbuktaju, jer tlo im je za to povoljno. Nažalost, mislim da će ovakvih priča i akcija ubuduće biti sve više, jer su takve '"patrole građana" postale uobičajene i u svijetu i ja se čudim da toga nema i više kod nas – kaže nam Žarko Puhovski. Objašnjava i fenomene odgovorne za poticanje takvih "angažmana" građana.
– Imamo prastari fenomen koji je zadnjih desetak godina ponovno osnažen u čitavom svijetu; fenomen potpunog nepovjerenja u državu. Tada pojedinci i manje grupe poduzimaju neke akcije uvjereni da država ne obavlja svoj posao kako treba ili čak da država to i ne treba raditi jer postaje premoćna pa se građani moraju sami štititi i s idejom da tako osnažuju društvo, umjesto državu. Tu su, našim jezikom rečeno, "budnici" – oni koji su budni kada država spava ili "noćobdije" koji bdiju kada mi spavamo, a spavaju kada smo mi budni. To je stara liberalna ideja samoorganiziranog društva umjesto države. I to je zadnjih godina s Trumpom eksplodiralo – državi i njezinim agentima se ne vjeruje. Potiče se da se moramo sami štititi, a da bi tu potrebu naglasili, privest će, odnosno izmisliti povode – pojašnjava Puhovski. Dodaje da se zaboravlja da uz antifašističku tradiciju Pule i Istre, postoji i fašistička tradicija koja nije biološki nastavljena.
Naši su budnici anonimni jer im je ideja da je država neprijatelj pa se od nje skrivaju, ističe Puhovski, a Hrvatska, dodaje, za sada ima sreće što strani radnici dolaze iz nacija koje nemaju agresivnu tradiciju, poput Filipinaca, Nepalaca, Indijaca, pa su ti stranci kod nas najčešće žrtve domaćih frustracija.
– Lani je u medijima nakon proslave Nove godine na zagrebačkom trgu bila iznesena zanimljiva teza – da je nevjerojatno koliko je stranaca bilo na Trgu na proslavi. I tu je počela priča da nas hoće potencijalno ugroziti svojim rastućim brojem. Bojim se da taj fenomen neće stati, da će se širiti jer se širi svugdje drugdje, a ja ne mogu vjerovati da bi naše društvo bilo superiorno njemačkom ili nizozemskom. Nadam se samo da će kod nas to ići jako polako, bez većih akcija. Mi, poput Zapada, do sada nismo imali tradiciju iskustva s ljudima druge boje kože, osim nešto malo sa stranim studentima. Tuđman je početkom 1990-ih velikom broju ambasadora govorio: "Pogledajte Zagreb, on je još uvijek bijeli europski grad" i on je to bio. No, to se mijenja – pojašnjava filozof Puhovski. Upozorava i da ne smijemo dozvoliti da se strani radnici getoiziraju, već ih trebamo integrirati u društvo na svim razinama.
>> FOTO Prije točno 15 godina Pulu je zameo snijeg, padao je cijelu noć, blokirao grad i prometnice
Sva sreće ovi ljudi rade zamislite da umjesto nekakav tip umjesto ove batine ima mačetu