Predsjednik Vlade Andrej Plenković ustvrdio je u četvrtak, predstavljajući Hrvatskom saboru prijedlog proračuna za 2021. godinu, da se njime Hrvatskoj osigurava gospodarski oporavak, a građanima i gospodarstvu i dalje pruža potpora.
„Proračun Hrvatskoj osigurava gospodarski oporavak u okolnosti posljedica pandemije covida-19. Cilj je da unatoč tome što je Hrvatska pretrpjela ekonomske i financijske posljedice i što je Zagreb pogodio potres i što se sve odrazilo na javne financije, da i dalje pružimo potporu građanima i gospodarstvu”, istaknuo je Plenković.
Iduće godine očekuje se rast BDP-a za pet posto
Podsjetio je pritom na dosad poduzete mjere za održanje zaposlenosti i gospodarske aktivnosti, istaknuvši da će se do kraja godine za očuvanje radinih mjesta potrošiti 8,1 milijardu kuna.
Osim toga, poreza i doprinosa djelomično ili potpuno oslobođena su različita društva, što je koštalo 5,3 milijarde kuna. Povećana su izdvajanja za zdravstvo, plaće, mirovine, nezaposlene i sustav socijalne skrbi, za što je izdvojeno 8,6 milijarde kuna. Također je nastavljeno smanjivanje poreznog rasterećenja, kazao je Plenković.
"Dobro je da se nakon još pesimističnijih prognoza ipak očekuje pad BDP-a od 8 posto, što je manje nego smo prvotno planirali. Iduće godine očekujemo rast BDP-a za pet posto, 2022. od 3,4 posto i 2023. od 3,1 posto. Europska komisija prognozira za Hrvatsku iduće godine rast od 5,7 posto, što je pri samom vrhu u odnosu na druge članice", naglasio je.
Dodao je da su ukupni prihodi u 2021. planirani na razini 147,3 milijarde kuna, a rashodi na 157,9 milijardi kuna.
Za sanaciju šteta od potresa ukupno će biti na raspolaganju 2,4 milijarde kuna , te još 4,2 milijarde kuna 2022. uz dodate međunarodne izvore koje ćemo osigurati , najavio je.
Plenković je istaknuo kako žele pomoći onima koji su najpotrebitiji, roditeljima-njegovateljima, osobama s invaliditetom, osigurati nacionalnu naknadu za starije osobe, povećati prava za roditeljski dopust za zaposlene.
Izuzetno je važnim izdvojio da u 2021. godini ostanemo na manjku od tri posto, te najavio u godinama pred nama smanjivanje javnog duga .
„Cilj je u proračunu zaštiti najosjetljivije skupine i potaknuti poduzetnike i gospodarstvo”, zaključio je Plenković.
Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je kako je jamstvena zaliha 300 milijuna kuna, a proračunska zaliha 100 milijuna kuna.
Zaduženje do ukupnog iznosa od 33,9 milijardi kuna
"Vezano za samo zaduženje, zakonom je utvrđeno kako se zaduženje na domaćem i inozemnom tržištu može provesti do ukupnog iznosa od 33,9 milijardi kuna", rekao je Marić.
Dodao je kako u trećem mjesecu dolazi redovno dospijeće jedne američke obveznice u iznosu od milijardu i pol dolara, a u sedmom mjesecu šest milijardi kuna na domaćem tržištu.
Karolina Vidović Krišto (DP) i Tomislav Tomašević (Možemo) upozorili su uoči rasprave da im je ostavljeno prekratko vrijeme za pripremu kvalitetne rasprave o tako važnom dokumentu kao što je proračun.
Prijedlog proračuna upućen je 30. listopada, dovoljno rano, ne sjećam se da je ikada tako rano upućen tekst i ako se niste uspjeli pripremiti za raspravu u 19 dana onda vjerojatno imate nekih problema, poručio im je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Peđa Grbin (SDP) upitao je ima li Hrvatska plan B obzirom da se u velikoj mjeri oslanja na prihode iz EU-a, a Poljska i Mađarska najavljuju veto na proračun EU-a . Na isto upozorava i Anka Mrak Taritaš (GLAS).
Tijek događaja:
12:15 - Proračun je kompleksan i potkrade se poneki propust. Pa tako u proračunskim prihodima nedostaje stavka od 18,1 milijuna kuna. I to 3,5 milijuna kuna na stavci - kazne i 14,6 milijuna kuna na - uplata nepripadajuće dobiti koje će HDZ trebati uplatiti po presudi za Fimi mediju. Ja znam da vas iznimno iritira kada se uspoređuje HDZ s onim iz 2008. godine, međutim dok svaki mjesec ili svaka dva-tri mjeseca morate smjenjivati ministre zbog afera, dok se nedovoljno na lokalnoj razini ograđujete od postupaka vaših lokalnih čelnika, dok državne tvrtke tuže zbog izgovorene riječi sa državnim novcima zastupnike, pa i vašeg najdražeg Marasa, nema šanse da vam pustim da tako lako skinete tu etiketu ili kako bi vi rekli 'no way' - rekao je SDP-ovac Arsen Bauk.
- Što se tiče ovih tužbi, ja mislim da su one katastrofa i ja ću tražiti od nadležnih ministara da vidimo kako je moguće da netko tko je predsjednik uprave ide pokretati tužbe protiv saborskih zastupnika za takvu riječ, uključivši i bivšeg saborskog zastupnika Gordana Marasa. To je nedopustivo. Tu se s vama slažem i ja mislim još gore o tome nego vi. No, drugo je da li je istina ono što su zastupnici rekli. Zastupnicima možemo svašta dopustiti pa i ovu malu omašku kako ju vi zovete zbog navodno zaboravljene stavke. Kao što znate, 'no way' što se tiče etiketa. Tu ću čvrsto ustrajati jer to nema nikakve veze sa mnom i s aktualnim vodstvom HDZ-a. A drugo, uložit će se žalba kao dopušteni pravni lijek, a što se tiče kasnije, to ćemo vidjeti - odgovorio je Plenković.
11.50 - Zastupnica Vidović Krišto javila se za repliku na izlaganje premijera Andreja Plenkovića.
- Gospodine Plenkoviću, počevši od 2011. godine pa sve do unazad nekoliko godina države koje su bile porezne oaze, Švicarska, Lihtenštajn i tako dalje, su bile suočene s takozvanim probijanjem bankarske tajne. Uz to su došli slučajevi kao Panama papers u kojima su novinari razotkrili utaju poreza na svjetskoj razini. Sve države, od Njemačke, Austrije, Velike Britanije su naplatile milijarde od takozvanog kaznenog poreza zbog skrivenog novca i sličnoga. Jedina država koja nije ništa naplatila je očito Hrvatska. Postavlja se pitanje - ili nismo imali nijednog prijestupnika koji je iznio tajne novce na račune u inozemstvo ili vi, hrvatska Vlado, porezna upravo, policijo ste sami upetljani tako da hrvatski porezni obveznici nisu dobili ni kune tog kaznenog poreza. A propos vašeg kaznenog USKOK-a koji radi brzinom ostarjelog puža, sugeriram mu da posjeti Vrhovni sud, Ustavni sud, Županijske sudove, bivše i sadašnje vladine dužnosnike Kalmete, Bandiće, Čačiće... - rekla je u replici.
- Hvala lijepa zastupnici Krišto, ovaj put niste išli u vašu standardnu tezu o trgovačkoj hrvatsko-srpskoj koaliciji, koaliciji Plenkovićevog HDZ-a i Stanimirovićevog SDSS-a ali ne prezate od ad-hominem prozivanja ljudi i napada. No dobro, to je vaš stil i hrvatska javnost to zna. Dobro je i da to znaju članovi stranke u okviru koje ste izabrani premda navodno niste članica. Vašu demagogiju slušali smo neki dan na raspravi o interpelaciji. Prepuna netočnosti, prepuna krivih navoda, prepuna manipulacija ali to je vaš stil sa poluspuštenom maskom i to je važno da javnost zna. To ću vam jedino odgovoriti jer vaša pitanja o tome da zakoni i institucije nisu u skladu s onim što je europska praksa jednostavno ne stoji. Ni na jednoj temi koju dotičete ne govorite precizno ni potpuno pa takav odgovor zavrjeđujete - poručio joj je premijer.
11.30 - Nakon Plenkovića, ministar Zdravko Marić govorio je o proračunu.
- Vezano za samo zaduženje, zakonom je utvrđeno kako se zaduženje na domaćem i inozemnom tržištu može provesti do ukupnog iznosa od 33,9 milijardi kuna, tekuće otplate glavnice državnog proračuna 22,6 milijardi kuna - rekao je Marić
Dodao je kako u trećem mjesecu dolazi redovno dospijeće jedne američke obveznice u iznosu od milijardu i pol dolara, a u sedmom mjesecu šest milijardi kuna na domaćem tržištu.
- Normalno, namjera je refinancirati ovaj dug - rekao je.
11.20 - Ukupni prihodi u 2021. planirani su na 147,3 milijarde kuna - kazao je i dodao da su rashodi planirani na 157,9 milijardi kuna.
- Izuzetno je važno da u 2021. godini ostanemo u manjku od 3 posto - rekao je Plenković i objasnio da je planirani manjak općeg proračuna od 2,9% iznosa BDP-a. Godinu kasnije je planiran manjak od 2,1 a godinu nakon toga 1,6 posto.
- Naš cilj u ovom proračunu koji je specifičan i predstavlja prvi korak prema gospodarskom oporavku je zaštititi najosjetljivije skupine i potaknuti naše poduzetnike i gospodarstvo - objasnio je.
11.10 - Govoreći o proračunu za 2021. godinu Plenković je rekao da je dobro da se 'nakon još pesimističnijih prognoza ipak očekuje pad BDP-a od 8 posto'. Kazao je da je to dobro i manje od onoga što su planirali.
- Iduće godine očekujemo rast BDP-a od 5 posto, 2022. od 3,4 posto 2023. 3,1 posto. Europska komisija prognozira za Hrvatsku iduće godine rast od 5,7 posto što je pri samom vrhu u odnosu na druge članice.
11.05 - Današnji proračun možemo nazvati proračunom koji Hrvatskoj osigurava gospodarski oporavak u okolnostima i posljedicama pandemije COVID-19 - rekao je premijer Andrej Plenković na početku.
- Do sada smo napravili važne iskorake i pokazali da je pomoć države nezamjenjiva kada je riječ o ovakvim šokovima - izjavio je.
- Naša reakcija bila je brza i bila je učinkovita - rekao je i dodao kako je zahvaljujući njihovim potezima 613 tisuća radnika u privatnom sektoru dobilo plaće.
- Posljedica ovih neočekivanih potreba za zaduživanje zbog pandemije je bila i da smo morali provesti dva rebalansa proračuna - izjavio je i dodao da će ukupan iznos sredstava do kraja godine za očuvanje radnih mjera i aktivnih mjera zapošljavanja iznositi 8,1 milijardu kuna.
- Za zdravstvo, mirovine, nezaposlene i socijalnu skrb izdvojeno je dodatnih 8,6 milijardi kuna - rekao je.
- To smo sve učinili kako bismo omogućili svima da premoste teret ove krize - rekao je.
Plenkoviću, dobar si, ali brate, Karolina je bolja, pametnija i zaista ima stav, gard, vidim je uskoro na mjestu premijerke republike Hrvatske. Nisam ni u jednoj stranci, ali draga Karolina, mogu ti samo reći hvala. Bori se i dalje za Hrvatsku, vjerujem da tvoje vrijeme tek dolazi.