'Treba nam Strategija upravljanja javnim dugom i Zakon o javnom dugu'

Eurostatovi podaci o povećanju javnog duga pokazuju da se vrlo sporo provode strukturne reforme, upozorila je jutros u Saboru oporba koja je tražila stanku kako bi prokomentirala najnovije podatke koji kažu da je hrvatski javni dug krajem trećeg tromjesečja prošle godine dosegnuo 78 posto bruto domaćeg proizvoda, skočivši u godinu dana za 7,3 postotna boda.

DC-ova Vesna Škare Ožbolt traži da se donese Strategija upravljanja javnim dugom i Zakon o javnom dugu. – Hrvatska se svrstala u top tri države, uz Bugarsku i Sloveniju, koje su zabilježile najveće povećanje javnog duga. To pokazuje da se vrlo sporo provode strukturne i reforme javnog sektora. Svaki put kada se poveća dug zaključujemo da je takvo stanje neodrživo, ali kad treba napraviti reforme, onda tu zapnemo – tvrdi Škare Ožbolt, te dodaje kako se "najbrže i najslađe zaduživanje Vlade radi u vrijeme blagdana ili tradicionalno pred kraj godine na telefonskim sjednicama Vlade bez velike pažnje javnosti.

S njome se slaže i nezavisni Branko Vukšić kojemu se čini "da je praksa ove Vlade da svako malo na telefonskim sjednicama premijer kaže ministru financija 'daj mi molim te nabavi 4 milijarde', ode se s koferčićem i nabavi se taj novac". Također traži da se hitno donese Zakon o javnom dugu. Da, krajnje je vrijeme da se napravi zakon, ali vjerojatno samo sa jednim člankom – više se ne smijemo zaduživati - kaže Vukšić te dodaje kako je najvažnije gospodariti vanjskim dugom. – Ovo jest crveno svjetlo, ne treba prizivati grčki sindrom, mislim da se to Hrvatskoj neće dogoditi, ali upravljanje vanjskim dugom je nužno – dodaje Vukšić.

HDZ-ov Ivan Šuker nije toliko sklon donošenju Zakona o javnom dugu. – Ne znam što bi zakon mogao donijeti, jer zakon smo mi, u trenutku kada se digne ruka za proračun dignuli ste ruku za povećanje javnog duga – objašnjava Šuker te podsjeća da je kao ministar financija 2010., kad je krenula kriza, predlagao da deficit bude ustavna kategorija, ali su ga zbog toga javno ismijali. Nezavisna Jadranka Kosor zalaže se za reforme koje se sada sporo provode.  Kad se o njima govori, treba uvijek postići minimum dogovora što zapravo reforme jesu, kako do njih doći i kako ih provoditi bez konsenzusa svih relevantnih političkih snaga. Naravno, uz vodeće stručnjake to je, gotovo bih se usudila reći, nemoguće – kaže Kosor te traži da se u Saboru provede rasprava o preporukama Europske komisije odnosno Vijeća Europe koje je Hrvatska dobila prije nekoliko mjeseci. Nezavisni Damir Kajin komentira kako javni dug još nije previsok, ali opasno raste. – Imamo sreće da će kamatna stopa na međunarodnom tržištu padati, ali nemojmo se poigravati unucima. Svako hrvatsko dijete, njih 800 tisuća, sada je zaduženo za 265 tisuća, a do kraja godine bit će za 300 tisuća kuna – objašnjava Kajin.

>> Državni dug u europodručju smanjen na 92,1 % BDP-a i na 86,6 % u EU28