U savez sa V4 vode nas politički, ekonomski i energetski interesi

Sudjelovanje hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na sastanku Višegradske skupine (V4), udruženja srednjoeuropskih država Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, najjasniji je do sada signal približavanja Hrvatske toj interesnoj skupini zemalja. Hrvatska je i prije bila pozivana da se priključi inicijativi, a prije godinu dana je taj poziv Hrvatskoj (a i Sloveniji) došao od tadašnjeg mađarskog ministra vanjskih poslova Tibora Navracisca, koji je izjavio kako smatra korisnim razmotriti proširenje skupine V4 pridruživanjem Hrvatske i Slovenije.

Je li to bijeg s Balkana

Ideju su odmah poduprli naši europarlamentarci Tonino Picula i Davor Ivo Stier, dok su predsjednik RH Ivo Josipović i Vlada RH objasnili da čekaju i formalni diplomatski poziv iz V4. Došlo je, međutim, do zastoja, sve dok nova hrvatska predsjednica nije počela aktivno propagirati svoju inicijativu Jadran – Baltik (– Crno more). Cilj je tih asocijacija političko, ekonomsko i energetsko udruživanje, a u novoj geopolitici Europe motiv je stvaranje unutar EU lobistički dovoljno jake grupe zemalja. Činjenica je da u aktualnoj hrvatskoj politici nema grubih protivljenja povezivanju RH s V4, no Vlada nije poduzela nikakve korake prema tome, pogotovu jer je “štafetu” preuzela predsjednica. Je li ovaj korak zaokret u hrvatskoj vanjskoj politici, kako to misli bivši MVP Mate Granić, ili dobrodošla nadopuna, kako tumači analitičar Vlatko Cvrtila?

– Hrvatska prirodno pripada Višegradskoj skupini, povijesno, interesno, pogotovo u okviru EU. Imamo puno istih i zajedničkih interesa – kaže M. Granić. Smatra da je odlazak predsjednice na sastanak na Balaton “prvi ozbiljni razgovor u smjeru ulaska RH”. V4 djeluje unutar EU kao interesna skupina, što jest legitimno i uobičajeno. Pitanje je je li to i bijeg s Balkana? – To je prirodni put Hrvatske, premda trebamo razvijati najbolje odnose na temelju interesa i sa svojim susjedima, a jedini naš posebni interes ovdje jest BiH i konstitutivnost i suverenost hrvatskog naroda u BiH. Predsjednica je otvorila novu dimenziju i to je važan zaokret u hrvatskoj vanjskoj politici – tvrdi Granić.

– Pokazalo se da su te države uspjele formulirati dosta zajedničkih interesa. V4 je format koji može u međunarodnom prostoru za Hrvatsku otvoriti neka pitanja vanjske politike o kojima do sada nismo vodili računa i koja nam mogu obogatiti vanjsku politiku. Ne u smislu da se time odvajamo od Balkana, jer od njega se ne možemo odvojiti. Nego da imamo strukturiranije politike – smatra V. Cvrtila. Dodaje da ćemo sada morati razviti i puno jasniju politiku prema Balkanu, koju sada nemamo.

LNG je pretpostavka

– Hrvatska vanjska politika bavi se nekim drugim stvarima, možda i marginalnima u odnosu na ono što su ključni interesi RH. Ovo jest nadopuna vanjske politike i otvara nam novi prostor – kaže. No, je li naš motiv ovdje više politički ili ekonomsko-energetski, s obzirom na planove SAD-a o spajanju Baltika i Jadrana? Vanjsku politiku RH bi uvijek trebali motivirati i ekonomski interesi države, kaže Cvrtila i dodaje da predsjednica to dobro razumije, jer je radila u Bruxellesu i osjetila procese koji se događaju.

– Geostrateški se naš prostor sada može jako dobro iskoristiti. Jedno smo vrijeme bili zaluđeni LNG terminalom na Krku, a sada se o tome uopće ne govori – kaže i potvrđuje da se stručnjaci čude što u energetici RH gubi korak sa zbivanjima. Naše uključivanje u mrežu V4 bilo bi poticajno za RH, smatra Cvrtila, a LNG tu jest pretpostavka.

>> Predsjednica Grabar Kitarović u Mađarskoj: Očekujem vrlo sadržajne sastanke