U Slavonskom Brodu svaka druga kutija cigareta kupljena je na crno

Dogodilo se upravo ono na što smo još 2008. i 2009. upozoravali. Zbog usklađenja trošarina, čak četiri godine prije nego smo ušli u EU, cigarete su znatno poskupjele, ilegalna trgovina poprimila sve alarmantnije razmjere, a broj pušača ostao je gotovo isti. Samo što traže neke nove kanale nabave – komentiraju iz TDR-a domaće tržište duhana, na kojemu se prošlotjednom rekordnom zapljenom 9 tona u Zadru tek neznatno zagreblo po površini. Vrijednost oduzete robe, od koje bi se na crnom tržištu zaradilo oko tri milijuna kuna, nije, naime, ni stoti dio svote koju samo na račun rezanog duhana, kojega potrošnja u krizi rapidno raste, gubi država.

– Prije četiri godine rezani duhan činio je samo 1% udjela u ukupnoj potrošnji, a danas 21%, od čega je više od 80% ilegalna potrošnja – tvrde u TDR-u, procjenjujući kako državni proračun zbog toga gubi i 400 milijuna kuna. Hrvatska udruga poslodavaca drži kako je, kad je riječ o rezanom duhanu, ta brojka veća i od 770 milijuna kuna, na razini godišnjih državnih rashoda za aktivnu politiku tržišta rada. A kako se i cigarete prodaju na crno, između 10 i 12%, ispada da je čak jedna trećina duhana i duhanskih proizvoda u nas neoporezovana, što najbolje govori o nesređenosti države i posljedicama naglog povećanja trošarina i prije ulaska Hrvatske u EU, kakvih u ne-EU okruženju nema, dok su novopridošle članice za to u pravilu imale dvije do sedam godina nakon pridruživanja EU, poručuju iz TDR-a.

Prekapali kante za smeće

Prema najnovijem istraživanju Nielsena, čiji su stručnjaci u listopadu lanjske godine doslovce prekapali po kantama za smeće u osam hrvatskih gradova, svaka deseta kutija cigareta, sudeći po markici, u nas nije oporezovana, što je porast od 4,7% u odnosu na 2013. Na uzorku od 3000 nađenih praznih kutija pokazalo se kako je gotovo svaka druga kutija u Slavonskom Brodu kupljena ili prošvercana iz BiH, Srbije i nekih drugih zemalja, svaka peta u Osijeku, a zagrebačkim Sesvetama, znakovito, svaka šesta. Što dalje od granice, u Zadru ili Puli, situacija je bolja, manje od pola kutije.

Duhanske direktive EU

No iako smo u očima Europe minorni šverceri – najviše ilegalnog duhana na EU tržište stiže iz Rusije, Kine, UAE, Bjelorusije, Moldavije, Letonije, Turske, Poljske, Egipta i Srbije – prepoznati smo kao tranzicijska ruta za duhan iz Grčke, Srbije i Turske prema Austriji, Njemačkoj, Italiji i Nizozemskoj. Ali i kao zadnja stanica švercera s Kosova, Crne Gore, BiH te Srbije, pokazalo je i gotovo paralelno izvješće Transcrimea, vodećeg europskog istraživačkog centra za međunarodni kriminal sa sjedištem u Milanu.

Iz Transcrimea tvrde kako je u 2013. na crnom tržištu u EU prodano oko 59 milijardi komada cigareta, 27,9% od ukupne prodaje, čime se godišnje na trošarinama gubi između 8 do 11 milijardi eura. Te brojke, ističu, ravne su prihodima od šverca heroina i kokaina u Europi, a kad je o ljudstvu riječ, u ilegalnu trgovinu duhanom uključeno ih je i 150.000, što najbolje govori kako se vlade i policija u nedovoljnoj mjeri bore s tim problemom. Isto je i s hrvatskim tržištem na kojemu se godišnje legalno popuši 6,7 milijardi komada cigareta, kažu u Transcrimeu. Između 2010. i 2013. u Hrvatskoj je u 331 zapljeni privedena 381 osoba. Najviše duhana prošvercano je automobilima (61%), kamionima (17%), autobusima (9%), a "palo" je i šest ilegalnih tvornica – u Bakićima, Pitomači, Slatini, Virovitici i Zagrebu. Unatoč ekonomskoj situaciji, rastu trošarina i najskupljim cigaretama u EU u odnosu na kupovnu moć, najjeftiniji brend cigareta u listopadu 2013. u RH je koštao nešto više od 2,1 euro, a u susjednim balkanskim zemljama manje od 1 eura, što dovoljno govori.

– Prošlogodišnje istraživanje HUP-a i agencije Ipsos Puls pokazalo je kako u Hrvatskoj na najmanje 1000 tona rezanog duhana nije plaćen porez. Stoga očekujemo da će borba protiv ilegalne trgovine duhanom biti i pojačana radi zaštite proizvođača, uvoznika, distributera, trgovaca i svih radnih mjesta onih subjekata koji posluju prema zakonu – kažu u Philip Morrisu Zagreb.

U svibnju 2016. Hrvatska će biti potpisnica i Duhanske direktive EU koja bi, s obzirom na to da je neće potpisati ne-EU članice u okruženju, mogla biti dodatni udarac punjenju državnog proračuna te radnim mjestima na selu i u duhanskoj industriji. K tome, sa sadašnjih 78 eura na 1000 komada cigareta, trošarine do 2018. treba dići na 90 eura.