U slučaju tsunamija, na Jadranu ne bi bilo vremena za evakuaciju

Potres jačine 8,9 stupnjeva po Richterovoj skali, koji je prouzročio i tsunami, po svojoj razornoj snazi može se mjeriti s tsunamijem koji je prije šest godina poharao Indiju i Šri Lanku odnoseći više od 250.000 života. Vodeći hrvatski stručnjak za tsunamije, prof. dr. Mirko Orlić s Geofizičkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta kaže da je ovo jedan od najjačih zabilježenih potresa dosad.

Je li ovo jedan od najjačih potresa u posljednjih stotinu godina?

Ne jedan od najjačih, već svakako najjači potres zabilježen u Japanu. Po svojoj magnitudi ovaj udar predstavlja sedmi najjači potres zabilježen na cijelom svijetu, a hipocentar mu je bio na dubini od 24 kilometra. Treba znati da su procjene o magnitudi od 8,9 stupnjeva po Richteru samo preliminarne, točna magnituda tek će se naknadno odrediti.

Kakve će biti posljedice od udara tsunamija koji se proširio Tihim oceanom?

Jačina udara ovisila je o mnogim čimbenicima, o konfiguraciji morskog dna, o konfiguraciji obale u koju će udariti val. Voda se neposredno nakon potresa s mjesta udara počela vrlo brzo kretati, val je putovao brzinom od čak 350 kilometara na sat. Iako je od Japana epicentar bio udaljen oko 130 kilometara, prvi udar uslijedio je nakon 20 minuta, a visina vala bila je na nekim mjestima oko 10 metara.

Mogu li od tsunamija stradati neki od niskih pacifičkih otoka, može li ih val preplaviti?

Kao i u slučaju Havaja, i to ovisi o konfiguraciji tla, ali lako je moguće da manji otoci visine samo dva ili tri metra iznad redovite razine mora budu potpuno poplavljeni. Naravno, voda će se povući nakon nekog vremena, oni neće vječito ostati potopljeni.

Može li, s obzirom na rano upozorenje, biti puno žrtava?

Velikih materijalnih razaranja gotovo je sasvim da će biti, ali ne i ljudskih žrtava kakvih je bilo u slučaju tsunamija iz prosinca 2004. godine u Indijskom oceanu. U ovome slučaju najugroženija područja, poput Havaja, zapadne obale SAD-a ili Australije, imaju dobro razrađen sustav ranog upozoravanja te su, kad je val stigao do obale, već bili premješteni na sigurno. Problem je bio u Japanu jer je tsunami do obale došao za manje od pola sata. Ljudi nisu imali previše vremena za bijeg, ali ipak zbog dobre pripremljenosti tamošnjeg stanovništva ne očekujem broj žrtava koji će se mjeriti u desecima ili stotinama tisuća, kako je bilo u Indiji ili na Šri Lanki prije šest godina.

Koje su najrazornije posljedice tsunamija? Što on može učiniti kada stigne do obale?

Učinak ovisi o snazi vala, ali i o jačini građevina o koje će udariti. Jasno je samo da su zgrade ipak čvršće građene u Japanu, Americi ili na Havajima nego što su bile zgrade na indijskoj obali ili na obali Šri Lanke.

Kakva je situacija s Hrvatskom, može li kod nas doći do tsunamija?

Ne samo da može, nego su se tsunamiji u Jadranu već događali u prošlosti. Poznato je da je visoki val pogodio talijansku obalu Jadrana 1627. godine, zna se da su potresi u Dubrovniku 1667. godine i Crnogorskom primorju 1979. godine također izazivali tsunamije. Zbog relativno slabijih potresa, plićeg mora i niza drugih faktora ti valovi nisu bili visoki kao na Pacifiku, ali s druge strane, ako se tsunami formira u Jadranu, puno brže udara u obalu te je pitanje bi li stanovnici imali vremena za evakuaciju u slučaju doista velike kataklizme.