U Splitu aute pale kao šibice

Jesu li automobili koje voze hrvatski građani, a u prosjeku se radi o 13 godina starim vozilima, u tako lošem stanju da se sve češće samozapaljuju ili je hrvatskom kriminalnom scenom zavladao novi trend vatrenih upozorenja, pitanje je koje se nameće nakon sve učestalijih policijskih izvješća o paležima automobila.

Posljednjih dana apsolutni broj jedan po zapaljenim vozilima je Split, pa tako policijske statistike bilježe da je u najvećem dalmatinskom gradu u posljednjih osam dana gorjelo pet automobila. Samo u četvrtak, vatrogasci su dva puta morali na teren zbog zapaljenih vozila.

Prvo je u 5.20 u Omiškoj planuo BMW, star 19 godina, a očevidom je ustanovljeno da je to vozilo namjerno zapaljeno. Zatim je u 22.17 u Stobreču gorio Opel, vlasništvo 86-godišnjaka, a očevidom je ustanovljeno da je do požara došlo zbog tehničkog kvara na vozilu.

Prije tih vozila gorjeli su i Audi A4, Porsche, Mercedes, Toyota... Većina tih vozila, utvrdila je policija, bila je namjerno zapaljena, vjerojatno kao neka vrsta upozorenja vlasnicima automobila, a u splitskoj policiji kažu da su ove godine uspjeli riješiti šest namjernih paleža zbog kojih su kazneno prijavili sedam osoba.

Split se tako s požarima vozila savršeno uklopio u ovogodišnju policijsku statistiku iz koje proizlazi da je u prvih 11 mjeseci 2016. u Hrvatskoj gorjelo 567 automobila, odnosno dva manje nego u isto vrijeme 2015. Iako se stječe dojam da je većina automobila namjerno zapaljena ili dignuta u zrak eksplozivnom napravom, u MUP-u kažu da je očevidima ustanovljeno da je razlog većine od 567 požara vozila bilo – samozapaljenje zbog tehničke neispravnosti vozila ili nepravilnog održavanja i servisiranja. No ipak priznaju i da raste broj namjerno zapaljenih vozila.

Jer dok je u prvih 11 mjeseci 2015. namjerno zapaljeno 41 vozilo, u isto vrijeme ove godine namjerno je zapaljeno 71 vozilo. I dok motivi namjernog zapaljenja vozila mogu biti višestruki – prijeteća poruka ili upozorenje, a ponekad i prikrivanje počinjenja drugog kaznenog djela, s otkrivanjem počinitelja stvari idu malo teže.

Iz MUP-ovih podataka proizlazi da je lani razriješenost namjerno zapaljenih vozila iznosila 29,27 posto, dok je ove godine ona 28,17 posto. Zašto je to tako, pojasnio je Branko Lazarević, bivši policajac, koji je svojedobno bio i šef ekipe za očevide te je istraživao i brojne požare.

– Požari su djela koja se najteže rješavaju i zbog toga oni koji rade na takvim slučajevima moraju biti vrhunski eksperti za to područje. Jer u požaru vam nestanu biološki tragovi pout DNK i jako je teško doći do korisnih materijalnih tragova koji se unište na visokim temperaturama.

A kada se takve stvari istražuju, pogotovo ako je riječ o velikim obradama, onda se u obzir uzme sve. U početku to bude dosta široka obrada, a onda se metodom eliminacije filtriraju podaci, dokazi, alibiji... Problem je i što većina onih kojima je vozilo namjerno zapaljeno zna od koga bi to moglo doći, no te podatke u pravilu ne žele dijeliti s policijom – kaže Lazarević.

>> U Splitu izgorio BMW, vatru je gasilo šest vatrogasaca