Lijek kojim Silvana Vidak, majka troje djece, osam mjeseci drži pod kontrolom rak nemalih stanica pluća koji joj je dijagnosticiran prije malo više od godinu dana, možda će ipak postati dostupniji. U srpnju je na dnevnom redu odluka o tome hoće li HZZO lijek za ALK+ rak pluća – Xalkori – staviti na listu osnovnih lijekova, neslužbeno doznajemo.
Odluka je na Povjerenstvu
Ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec nije htjela govoriti o konkretnom predmetu dok je zahtjev u postupku rješavanja. Ističe kako se fond za skupe lijekove redovito povećava i navodi primjere. Za dijete oboljelo od akutne limfoblastične leukemije lani je za lijek Klofarabin plaćeno 2,7 milijuna kuna. Terapiju za nedostatak enzima Pegademaza uzima jedan pacijent, godišnje košta 6,8 milijuna kuna, dok je enzimski nadomjestak Galsulfaza terapija za samo dva pacijenta, a za jednog na godinu košta 3,6 milijuna kuna. Lijek za mijelodisplastični sindrom Azacitidin uzima 30 pacijenata, a najveći iznos po jednom od njih je 530.000 kuna, dok pametni lijek Vemurafenib košta 570.000 kuna po bolesniku na godinu.
– Ako postoji medicinska indikacija za primjenu lijeka koji nije na listi, bolničko povjerenstvo za lijekove donosi takvu odluku – govori Prenđa Trupec.
To je točno, međutim takav lijek bolnica i plaća. Liječnici nevoljko o tome javno govore, ali ograničeni novcem, katkad su prisiljeni vagati između dobrobiti jednog pacijenta i njih nekoliko tisuća.
– Odobravaju li bolnička povjerenstva lijek koji nije na listi, bolnički limiti to ne mogu podržati. Zato idemo prema HZZO-u kad je riječ o ovom lijeku za rak nemalih stanica pluća – kaže Sandra Karabatić, predsjednica Udruge za pomoć oboljelima od raka pluća Jedra. Kampanjom koju su pokrenuli žele educirati i oboljele i liječnike.
– U KBC-u Zagreb obavljaju se testiranja na ALK mutaciju pa kod sumnje na taj rak liječnici uzorke mogu tamo slati – kaže S. Karabatić.
Ulogu igra i budžet
I ministar zdravlja navodi kako specijalist koji predlaže neku terapiju za pacijenta treba ishoditi od bolničkog povjerenstva odobrenje za nju. No činjenica je da pritom ulogu igra i budžet.
– Zdravstveni sustav nam je robusniji od financijskih mogućnosti. Kad je HZZO dao naputak liječnicima da propisuju jeftiniji lijek ako postoji istovjetna inačica, odazvalo se samo 8% liječnika i tada se uštedjelo 100 milijuna kuna. Odmah smo za taj novac odobrili da se stave na listu lijekovi za karcinom bubrega, dojke i melanom – navodi Siniša Varga. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, međutim, rekla je da se ne smije sugerirati liječnicima što da propisuju, već da pacijent može birati kojim će se lijekom liječiti pa iz te pipe više nema ušteda.
HZZO je kafkaesna birokratcija.