U studenome smrtnost rasla po stopi od 46,3 %

Broj umrlih u Europskoj uniji u pandemijskoj 2020. u odnosu na prosjek 2016.-2019. povećao se za više od 450 tisuća ljudi, objavio je jučer Eurostat nakon što je nadopunio podatke o povećanoj smrtnosti te obuhvatio i prosinac. No, Eurostat ipak nije primio i obradio podatke za prosinac u Hrvatskoj, tako da posljednji podatak za našu zemlju govori da je u studenome 2020. broj umrlih (od svih mogućih uzroka smrti) bio 46,3 posto veći nego broj umrlih u istom mjesecu u četiri prethodne godine.

Još obrađuju podatke

Studeni je u cijelom EU bio najgori mjesec po povećanoj smrtnosti, a najteže pogođene države članice bile su Poljska (97,2% više umrlih nego u istome mjesecu od 2016. do 2019.), Bugarska (95,7% više) i Slovenija (91 posto više). Broj umrlih u Češkoj bio je veći 76,8 posto u odnosu na studeni u razdoblju 2016. – 2019., 63,5 posto bio je veći u Rumunjskoj, 56,8 posto u Mađarskoj, a u prosjeku svih 27 država članica EU taj je broj umrlih u studenom bio veći 40,4.

Eurostat još nema podatke za prosinac za Hrvatsku, Italiju, Grčku i Rumunjsku, a od zemalja za koje ima taj podatak najteže je u Sloveniji (79,7%) i Bugarskoj (75,8%). Poljska i Češka i u prosincu bilježe znatno veći broj umrlih u usporedbi s 2016. – 2019. (49,4 % i 45,5 %), što govori o tome kako je drugi val epidemije COVID-19 na kraju godine imao težak učinak na mnoge istočne države članice, koje su se dobro obranile u prvom valu epidemije, kada su u pravilu bile pošteđene visokih postotaka povišene smrtnosti.

– Možda su se te države bolje zatvorile u prvom valu, bolje pripremile tada, a više opustile u drugom valu, nakon što su doživjele relaksirano ljeto – komentirao je Ivan Čipin, izvanredni profesor s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kojeg smo zamolili za komentar Eurostatovih podataka. Ipak, on se nije osjećao najpozvanijim detaljnije komentirati uputivši nas na stručnjake koji se bave mortalitetnom statistikom. No, na Odjelu za mortalitetnu statistiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kažu kako ne mogu ništa komentirati jer još obrađuju podatke.

– Nije uobičajeno davati podatke dok ne završimo cijelu godinu, a za to će nam trebati još najmanje dva mjeseca rada na obrađivanju – rekli su nam na tom odjelu HZJZ-a.

Bitna i gustoća naseljenosti

Prema podacima s Eurostata, u Hrvatskoj je u travnju i svibnju 2020. zabilježena manja smrtnost u usporedbi s istim mjesecima od 2016. do 2019. godine. Ako gledamo samo mjesece od izbijanja globalne pandemije COVID-19, onda to izgleda ovako (+ je veća smrtnost, - je manja): ožujak +2,2 %, travanj -3,7 %, svibanj -6,1 %, lipanj 1,2 %, srpanj 2,2 %, kolovoz 2,3 %, rujan 8 %, listopad 12 %, studeni 46,3 %.

Najveće stope povećanja smrtnosti u prvom valu pandemije zabilježene su u Španjolskoj u travnju (79,4%) i Belgiji (73,9%). U Italiji je u ožujku povećanje umrlih bilo na razini 49,4 posto, ali to je cijela Italija, ne samo sjever, gdje je bilo najkritičnije na početku širenja COVID-19 po Europi. Profesor demografije Ivan Čipin komentira kako očito na te postotke utječe puno čimbenika, a čini se da je jedan od njih i gustoća naseljenosti, koja je visoka u ovim zemljama s povišenom smrtnošću, kao što su Španjolska, Belgija ili Italija na svom sjeveru. Ali ni te zapadne države članice EU koje su bile najviše pogođene u prvom valu epidemije COVID-19 ipak nisu ni u jednom mjesecu dosegle tako visoke postotke porasta broja umrlih kao što su u drugom valu dosegle zemlje na istoku EU, Poljska i Bugarska, te nama susjedna Slovenija