Danas srećom više ne moramo s oružjem u šumu da obranimo goli život onima koji su pripadnici „krivog naroda“ ili „krive vjere“, ali i danas moramo u borbu da obranimo ženino pravo na vlastito tijelo, pravo neke nacionalne manjine da mu dijete ide u vrtić kao i sva ostala djeca, pravo nekoga da mu dijete ide ili ne ide na vjeronauk, pravo nekog da stvori obitelj kakvu želi. Ne možemo, a danas pogotovo, zatvoriti oči kada netko silovanoj ženi predloži da se savjetuje s obitelji ili kad golobradi mladići pokazuju sav neuspjeh hrvatskog školskog sustava da odgoji ljudska bića s barem granom ljudskosti u sebi, rekla je sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček na proslavi Dana antifašističke borbe u šumi Brezovica pokraj Siska, koji se obilježava u spomen 1. Sisačkog partizanskog odreda.
"Naši domoljubi iz 1941. koji su sa slabim naoružanjem jurišali na fašiste nisu se bitno razlikovali od domoljuba koji su sa slabim naoružanjem 1991. godine branili svoje domove od brojnijeg i naoružanog velikosrpskog agresora. I to je bitno naglasiti jer ih veže isti osjećaj – da u sudbonosnom trenutku naprave ono što je ispravno, osjećaj da trebaju zaštiti slabe, ugrožene, malobrojnije od nadmoćne sile koja prijeti oduzimanjem slobode i ljudskosti, i sile koja živi od podjela na njih i nas. – dodala je Ikić Baniček istaknuvši kako se treba cijeniti naslijeđe koji su ostavili „i ovih 77 partizanki i partizana hrvatske mladosti koja je otišla iz svojih domova i pridružila se NOB-u te nas svrstala na stranu pobjednika 2. Svjetskog rata.“
Da je zasluga hrvatskih antifašista ta što se Hrvatska svrstala na stranu saveznika na kraju 2. Svjetskog rata,što je postavilo temelje na kojima je izgrađena današnja Hrvatska, istaknuo je i izaslanik premijera Andreja Plenkovića ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
„Povijest Hrvatske je složena i kompleksna. Mi moramo afirmirati sve ono što je bilo dobro, moramo osuditi sve ono što je bilo loše. Moramo imati pravilan, objektivni i otvoreni stav prema našoj povijesti i onda kada je to bilo pozitivno i kada je bilo negativno. Mnoga su stratišta na kojima su stradali mnogi pripadnici hrvatskog naroda, bez suđenja samo jer su bili drugačiji. To je bolno i teško i ne želimo da se to ikad ponovi. No nikad ne možemo dovoditi u pitanje antifašizam, to je dio hrvatske povijesti na koji možemo i moramo biti ponosni. Dio te povijesti je i ono što osuđujemo, što je loše, a to je NDH gdje su ljudi stradavali jer su bili drugačije vjere ili nacije ili imali drugačije mišljenje“ – rekao je Bošnjaković napomenuvši kako je u NOB-u sudjelovalo 230.000 Hrvata.
„Tužno je što 2020. godine na političkoj sceni vidimo ljude koji ne razumiju povijest. Stoga se sa ovog mjesta, u ime institucija, ograđujem od svih onih koji pokušavaju povijest prikazati na drugačiji način, pokušavaju ju krivotvoriti, koji pišu morbidne poruke manjinama, koji zazivaju pozdravima iz NDH. RH je zemlja pobjednica i antifašizam je u temeljima moderne Hrvatske. O tome je u svojim izvorištima rekao i Ustav RH.“- zaključio je Bošnjaković.
Iako je prošle godine u Brezovici aktualni predsjednik Zoran Milanović objavio kandidaturu za predsjednika, ove ga godine nije bilo, već mu je izaslanik bio Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH koji je upozorio na povijesni revizionizam te kritizirao odluku Visokog prekršajnog suda o uskliku Za dom spremni na početku pjesme „Bojna Čavoglavi“ istaknuvši kako je ona pritvna duhu zakona i Ustavu RH.
„Istina je da su temelji hrvatske državnosti zadani na zasjedanju ZAVNOH-a i istina da je ono što je izgrađeno na temeljima pobjede u 2. Svjetskom ratu bilo obranjeno u Domovinskom ratu. Dužnost nam je i obveza slijediti tu antifašističku tradiciju i narednih godina obilježavati i Dan pobjede i Dan antifašističke borbe. Na nama je odgovornost da stvorimo uvjete kako bi iduće godine u Jasenovcu bila jedna kolona i time pokazali ekstremnoj desnici da RH stoji na ustavnim antifašističkim temeljima.“ – rekao je Habulin.
Na obilježavanje Dana antifašističke borbe došao je i veliki broj političara.
- Prisjećam se vremena kad je tu bio i aktualni predsjednik. Mislim da je mu je to prilično pomoglo. Njegovi stavovi su jasni, a moji su još i jasniji. Znam da nekih godina 1990., '91,'92 ...samo sam ja tu bio. Ima tu nekih jednostavnih razloga, među kojima je i to da je moj otac bio pripadnik ovog pokreta. - istaknuo je Radimir Čačić.
VIDEO: Radimir Čačić o antifašizmu
Medijima se obratio i Milorad Pupovac.
- Poruka je vrlo jasna. Na ovom mjestu i na svim drugim mjesta tijekom cijele godine trebali bi imati na umu da je antifašizam jedan od najslobodarskijih pokreta koji se pojavio u modernoj povijesti čovjeka - istaknuo je Milorad Popovac i kazao kako bi antifašizam trebao biti u svakom udžbeniku i u svakom javnom nastupu.
VIDEO: Milorad Pupovac o Danu antifašističke borbe
Upitan o tome kakva se poruka šalje jer tamo nije državni vrh, kazao je: - Kako antifašizma nema u udžbenika, tako ga nema ni u politici. To sigurno nije dobro jer tada ne bismo imali prijepora kojeg ima u Hrvatskoj već dugo.
- Antifašizam je svjetonazor, civilizacijski doseg. On se živi ili ne živi. Sloboda, jednakost i pravda jednako je antifašizam - rekao je Milan Bandić.
VIDEO: Milan Bandić o antifašizmu
Dan antifašističke borbe obilježava se u spomen na okupljanje sisačkih komunista koji su, na dan napada Sila osovine na Sovjetski Savez, pobjegli od uhićenja u okolne šume, te su kod naselja Žabno formirali prvi organizirani odred na području okupirane Jugoslavije. Iz te su šume izveli i nekoliko diverzija na željezničke pruge, što je bio prvi čin oružanog otpora u Hrvatskoj. Nakon napada ustaške vojske na žabenski logor odlaze u šumu Brezovica kod Siska gdje nastavljaju djelovanje, napadaju i nekoliko redarstvenih postaja u okolnim selima kada padaju i prve žrtve na obje strane. Nakon napada vojske i avijacije NDH na Brezovicu preko Save odlaze na Banovinu gdje se pridružuju tamošnjim ustanicima protiv NDH.
Prvi sisački partizanski odred imao je 77 boraca i bio sastavljen velikom većinom od Hrvata. Osim Hrvata bile su u sastavu odreda tri osobe srpske i dvije slovenske nacionalnosti. Komandant odreda bio je Vlado Janić Capo, a politički komesar Marijan Cvetković. Rat je preživjelo 38 boraca izvornog odreda. Iako se general Janko Bobetko spominje kao član odreda, on to nije bio, ali su to bila tri njegova brata. Narodno oslobodilačkoj borbi Janko Bobetko se pridružuje ipak nešto kasnije.
Nažalost ti su se antifašisti danas pretvorili u fašiste, netolerantni su, isključivi, ne prihvaćaju različitosti samo priznaju svoju ideologiju i ne mogu smisliti Hrvatsku samostalnu državu. Oni su i dalje čisti Jugoslaveni!