U šumi zakona sudovi su se izgubili prema ZDS-u

Presuda Marku Perkoviću Thompsonu koji je na prekršajnom sudu u Slunju oslobođen optužbe da je, uzvikujući 'za dom spremni' na prošlogodišnjem koncertu u povodu Dana pobjede, narušio javni red i mir još jednom je ukazala na neujednačenost sudske prakse po pitanju isticanja simbola NDH. Thompsonov primjer upravo je suprotan presudi nogometnom reprezentativcu Joeu Šimuniću, koji je zbog uzvikivanja 'za dom' na utakmici s Islandom kažnjen s 25.000 kuna, a sudovi su lutali i u drugim sličnim slučajevima.

Nisu rekli što namjeravaju

Primjerice, čovjek koji je u vlastitom dvorištu u Požegi istaknuo zastavu HOS-a sa službenim grbom na kojem je i pozdrav 'za dom spremni' kažnjen je sa 750 kuna, dok je sud u Zagrebu presudio da uzvikivanje istog pozdrava na koncertu Mate Bulića 2008. nije remećenje javnog reda i mira jer je ZDS 'stari hrvatski pozdrav'. Ovome valja pridodati i oslobađajuću presudu za prodavanje suvenira s natpisom ZDS u Kninu, u kojoj se sud nije upuštao u ocjenu naravi samog pozdrava, nego je prihvatio argument obrane da okrivljeni nije znao da predmeti koje je prodavao potiču mržnju.

Takva neujednačena praksa rezultat je činjenice da ni jedan zakon izrijekom ne zabranjuje sporni pozdrav, a ovisno o prijavi, sudovi u takvim slučajevima primjenjuju od Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i Zakona o javnom okupljanju, do Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima. Lutala su i upravna tijela, koja su sve dodatno zakomplicirala registrirajući HOS-ove udruge s grbovima s istaknutim natpisom ZDS. Na koncu, zbog toga je i Plenkovićeva Vlada osnovala vijeće koje je imalo za cilj izraditi preporuke za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima. To je Vijeće zaključilo da je ZDS neprijeporno neustavan, no preporučili su da se njegovo isticanje omogući na grbovima HOS-a, ali samo u prigodama u kojima se komemorira poginule branitelje. Vijeće je ocijenilo da je postojeći pravni okvir dovoljan za kažnjavanje isticanja neustavnog pozdrava, no Vladi je sugeriralo donošenje i eventualnog dodatnog okvira. Vlada, međutim, nikada nije jasno rekla što namjerava učiniti s preporukama Vijeća i hoće li se upustiti u izradu novog zakona.

Ustavni sud odbio Joea

To ipak ne znači da sudovi u svojoj praksi moraju lutati. Nejasno je, naime, zašto prekršajni sudovi ne uzimaju u obzir odluke Visokog prekršajnog suda, koji je nedavno presudio da ZDS simbolizira mržnju prema ljudima drukčije vjerske i etničke pripadnosti, jer je to bio pozdrav na fašizmu izniklog ustaškog režima. Ako imaju nedoumice, mogu se voditi i presudama Ustavnog suda u sličnim predmetima. Primjerice, Ustavni sud je odbio podnesak Joea Šimunića koji se žalio da mu je povrijeđeno pravo na slobodu govora, uz obrazloženje da se ZDS koristio kao službeni pozdrav totalitarnog režima NDH te je “kao takav ukorijenjen kao simbol rasističke ideologije, uz izraženi prezir prema drugim ljudima, zbog njihove vjerske i etničke pripadnosti”.

Na pitanje hoće li se nakon presude odbaciti preporuke Vijeća za suočavanje s nedemokratskim režimima te kako će se ujednačiti sudska praksa, Plenković je rekao da su preporuke vijeća itekako važne i relevantne.

– Ministarstva su dobila rok da se o njima očituju. Kada se očituju, vidjet ćemo kako i na koji način bolje regulirati postojeće zakone – kazao je premijer.