U svakoj bolnici jednaka usluga, onaj tko želi ‘više’ to će morati platiti?

Dok se očekuje konačna verzija Zakona o zdravstvenoj zaštiti, u Ministarstvu zdravstva, kako doznajemo, započelo se s izmjenama drugog ključnog zdravstvenog zakona, onog o obveznom zdravstvenom osiguranju. Osnovana je radna skupina čiji su članovi pozvani da iznesu vlastite prijedloge, a što službeno, što neslužbeno mogu se izdvojiti ključne namjere: uvođenje mogućnosti nadoplate u javnom zdravstvenom sustavu ili takozvani nadstandard, standardizacija usluga, izdavanje računa za sve zdravstvene usluge, definiranje prava, ali i obveza pacijenata.

Uvođenje reda u sustav

– Za početak to moramo napraviti parcijalno pa da se zna da će se u svakoj bolnici dobiti na zdravstvenu iskaznicu isti kuk, isto koljeno, isti stent..., a ako pacijent hoće ili mu liječnik savjetuje nešto iznad toga, da ima mogućnost to nadoplatiti. Treba odrediti kriterije upravo tamo gdje se troši najviše novca pa da se zna kako implantat ili nešto drugo jedne vrste ide pacijentu do tog i tog godišta – navodi nam jedan od sugovornika i članova radne skupine.

I nije jedini koji govori o uvođenju takozvanog nadstandarda, opcije koja se “provlači” kao glavna izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a koja je, kad god bila spomenuta, nailazila na niz reakcija. Neki su to nazivali amerikanizacijom, neki dijeljenjem zdravstva na bogate i siromašne, ali upravo je to, smatra više članova ove radne skupine, nužnost koju ovaj zakon mora uvesti u hrvatski zdravstveni sustav. S druge strane, nije riječ o takozvanoj “košarici”, odnosno nabrajanju svega što zdravstvena iskaznica pacijentu omogućuje, nego, objašnjavaju nam, uvođenju reda da pacijenti u svim ustanovama dobiju jednaku uslugu. Nadalje, iako je ono više tema drugog zakona, bilo je riječi i o dopunskom zdravstvenom osiguranju koje bi, smatraju neki, moralo postati obveznim.

Međutim, Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju definira ga kao dobrovoljno pa bez izmjena tog zakona ne može postati obavezno. U svakom slučaju, i ministar zdravstva Milan Kujundžić potvrđuje da je potrebno pronaći načine kako motivirati pacijente koji to još nisu da se dopunski osiguraju, ali i da to osiguranje neće biti obvezno.

– Sigurno neće biti obvezno, ali moramo podići broj osiguranika da se može održati. Radna je skupina sastavljena i svi su pozvani da donesu svoje prijedloge i da od njih napravimo radnu verziju zakona. Sve što bude dobro ja ću zagovarati i mogu reći da su svi uključeni u izradu zakona i da je to jedan demokratski nadstandard – komentirao je ministar zdravstva.

Promjene u participaciji

Baš kao i u izradi Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji će uskoro pred Vladu, i u izradi izmjena ovog zakona sudjeluju strukovne komore, sindikati, pacijenti, poslodavci, ukupno 43 člana.

Pacijenti će, među ostalim, tražiti da zakon definira što ulazi u koju razinu zdravstvene zaštite, da svaki pacijent u zdravstvenom sustavu dobije račun za sve zdravstvene usluge i zna što mu je sve napravljeno. Nadalje, u Udruzi poslodavaca u zdravstvu smatraju da treba napraviti i promjene u sustavu participacije na način da se delimitira trenutačna granica od 2000 kuna maksimalne nadoplate ako pacijent nema dopunsko zdravstveno osiguranje.

– Smatramo i da treba u sve djelatnosti uvesti participaciju, da se plaća 20 posto svih usluga bez obzira na cijenu, a da se prouči koja bi bila maksimalna granica za to. Tako štedi HZZO, privatni osiguravatelji, podižu se prihodi zdravstvenih ustanova i motivira građane da uđu u sustav dopunskog osiguranja. Obvezno zdravstveno osiguranje mora ostati isključivo u domeni HZZO-a, a mislim i da se mora uvesti standardizacija i katalogizacija da pacijenti znaju koju razinu ugradbenih materijala dobivaju i što bi onda u svemu tome bila doplata – komentira dr. Dražen Jurković, direktor Udruge.