Poznati hrvatski filozof, filozofski pisac i ponajprije profesor filozofije i metodičar nastave filozofije, prof. dr. sc. Boris Kalin preminuo je prošle srijede 13. rujna 2023., u 94. godini života u Zagrebu. Kako vijest o Kalinovu odlasku nije stigla u medije, u povodu njegove smrti oglasili su se njegove kolege iz Hrvatskog filozofskog društva s potpisom predsjednika prof. dr. sc. Hrvoja Jurića. Prof. Kalin je najpoznatiji po svom legendarnom srednjoškolskom udžbeniku Povijest filozofije, koji je od 1973. do 2015. objavljen u čak 34 izdanja, a putem kojega su se s filozofijom upoznavali deseci generacija i deseci tisuća srednjoškolaca.
Rođen je 17. veljače 1930. u Biogradu na Moru. Filozofiju je diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1955. Tijekom dugogodišnje i plodne karijere radio je kao profesor filozofije i sociologije u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji, u zagrebačkom Institutu za filozofiju, na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, a od 1972. do 2004. predavao je metodiku nastave filozofije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1990-ih je predavao i metodiku nastave filozofije i na novoosnovanim Hrvatskim studijima.
"Ne može se u ovom kratkom osvrtu navesti sve Kalinove važne članke i knjige, ali se mora uputiti na to da je on, uz niz monografija, a u raznorodnim publikacijama, objavio brojne tekstove ne samo o metodici nastave filozofije nego i o drugim pitanjima, primjerice, vrijedne priloge o hrvatskoj filozofskoj baštini", ističe Jurić.
Kalinovo je životno djelo, dodaje, nesumnjivo, Povijest filozofije (s odabranim tekstovima filozofa), gimnazijski, odnosno srednjoškolski udžbenik filozofije koji je od 1973. do 2010. objavljen u 32 izdanja kod zagrebačke Školske knjige, čemu treba pridodati i dva izdanja znatno revidiranog udžbenika, pod naslovom Filozofija: uvod i povijest, također u Školskoj knjizi, 2014. i 2015. Ukupno, dakle, 34 izdanja udžbenika koji je načas ili trajno ozračio desetke generacija i desetke tisuća ljudi... Mnogima kojima je srednjoškolska nastava filozofije bila prvi i jedini susret s filozofijom Kalinov je udžbenik bio svijetao prozor u filozofiju, a mnogi su, zahvaljujući njemu, stekli prva znanja o filozofiji, koja su kasnijim studiranjem proširivali i produbljivali, ne zaboravljajući one izvorne, Kalinove nagovore na filozofiju.
"Fokusirajući se samo na tu činjenicu, moglo bi se reći da je Boris Kalin – sredinom gotovo ljetnog rujna 2023. godine, kada je on minuo svijetom, i u sunčano-kišni utorak, 19. rujna 2023., kada je (u užem, ali nemalom krugu obitelji, prijatelja i kolega) na zagrebačkom groblju Mirogoj upriličen njegov ispraćaj – otišao suviše tiho s obzirom na njegov značaj za hrvatsku filozofiju i pedagogiju, kao i s obzirom na glasnoću njegova imena. Jer njegova je Povijest filozofije prerasla njega samoga: “Kalin” je postao općom imenicom, kao npr. “Klaić” ili, drugdje, “Duden”, “Webster” i “Robert”. Čak i nakon što je, pod pritiskom “duha vremena”, srednjoškolsko-gimnazijski “Kalin” zamijenjen nekim novim udžbenicima filozofije, “Kalin” je ostao i ostat će i nadalje “pojam”, ostao je i ostat će mjerodavan u pogledu uvođenja u filozofiju onih najmlađih, bilo da se mlađi udžbenikopisci kritički distanciraju od Kalinova pristupa ili ga kritički apsorbiraju otvarajući nove horizonte", napisao je prof. Jurić.
Upečatljiv će i mjerodavan ostati i njegov “tvrdi” stav da je filozofija paideia i da je paideia filozofija, te da filozofije nema bez povijesti filozofije, što je jednom formulirao ovako: “Povijest svake pojedine zasebne znanosti, baš kao i povijest tehnike, pokazuje napredak koji se očituje u povećanju nesumnjivih rezultata i prevladavanju zabluda. Zato se te znanosti i tehnika u svojoj suvremenoj provedbi i nastojanju ne moraju osvrtati na svoju povijest (jer stare teorije zastarijevaju), pa se mogu zadovoljiti samo poznavanjem konačnih dostignuća, od kojih onda idu dalje. […] U filozofiji, naprotiv, nema pozitivnih rezultata u onom smislu u kojem ih nalazimo u egzaktnim prirodnim znanostima, primjerice, u kemiji, fizici i drugdje, a nema ni krajnjih 'zabluda' zauvijek odbačenih i nezanimljivih teza koje bi se mogle zaboraviti. U povijesti su filozofije i 'zablude' vrlo poučne; može se čak reći da su u njoj velike zablude bitnije od malih istina. Filozofija uvijek iznova postavlja 'ista' neriješena pitanja, uvijek istu 'mučnu prastaru zagonetku postojanja..."
Boris Kalin, smatra Jurić, zasigurno će ostati, kao što je i dosad bio, legendaran.
"No, ne sumnjam da će i u pisanoj povijesti hrvatske filozofije biti pamćen i aktualiziran još dugo, zapravo zauvijek, sve dok hrvatske filozofije i filozofije uopće bude, odnosno dok bude svijesti o važnosti filozofski fundiranog odgojno-obrazovnog rada i svijesti o važnosti povijesti filozofije za filozofiju. Kalin je, također, bio i jedan od osnivača Hrvatskog filozofskog društva 1957., član prvog Upravnog odbora Društva, a da se i ne govori o njegovim pionirskim i kasnije postojanim naporima oko ustanovljavanja, njegovanja i unapređenja filozofskog obrazovanja, osobito u srednjim školama, odnosno gimnazijama. Uvjeren sam da će se većina onih koji su imali priliku da surađuju s profesorom Kalinom, da se druže s njime i da uče od njega, prisjećati s radošću njegovog lika i djela ne samo zbog predavački i spisateljski osvjedočenog posredovanja važnih filozofsko-pedagoških znanja i vještina nego, i zbog njegove elegancije u držanju (podcrtane neizostavnom leptir-mašnom!) i pažljivosti u međuljudskom ophođenju, što su osobito primjećivali mlađi znanstvenici i profesori, kao i sveučilišni i gimnazijski učenici, a to nije slučajno, jer cijeli je njegov znanstveno-stručni, pa i životni angažman bio usmjeren ponajprije prema njima", ističe predsjednik Hrvatskog filozofskog društva, prof. dr. sc. Hrvoje Jurić.