Pooštravaju se uvjeti za osnivanje i rad visokoškolskih ustanova

U tri godine otvorena 24 učilišta, trećina će se ugasiti

Foto: Kristina Štedul
U tri godine otvorena 24 učilišta, trećina će se ugasiti
05.10.2009.
u 23:00
Najveći dio privatnih visokoškolskih ustanova oslanja se na honorarne nastavnike, koji stalna radna mjesta imaju na državnim fakultetima ili u tvrtkama.
Pogledaj originalni članak

Ključ u bravu! Sudbina je to koja u idućih pet godina očekuje brojne studije, doktorske programe, a vjerojatno i neke fakultete, visoka učilišta. To je rok u kojem bi sve visokoškolske ustanove trebale proći proces evaluacije prema Pravilniku o akreditiranju visokoškolskih ustanova koji je mnogo stroži od sadašnjeg.

Da neće biti milosti kaže i Dražen Vikić Topić, državni tajnik za znanost, koji priznaje da se u posljednjih nekoliko godina otvorilo mnogo više programa nego što nam je potrebno.

Odgovarajuća oprema

Dovoljno je reći da su u tri godine osnovana 24 nova visoka učilišta i otvoreno više od 200 studijskih programa. Mnogi od njih upisuju studente bez dopusnice.

U Ministarstvu obrazovanja, znanosti i športa nadaju se da će takvoj praksi novim pravilnikom stati na kraj. Da bi dobile dopusnicu ubuduće će sve takve ustanove trebati imati osiguranu odgovarajuću opremu i prostor, više zaposlenih nastavnika, trebat će izraditi troškovnik s projekcijom troškova za provođenje studijskih programa...

Omjer stalno zaposlenih i studenata više neće smjeti biti veći od 1:30, a nastavno opterećenje nastavnika neće smjeti premašivati više od 14 norma-sati u tjednu.

Ugovor o vlasništvu, najmu ili zakupu prostora ustanove trebaju imati sklopljene na najmanje pet godina, a očekuje se i da imaju prostor za studentsku referadu dostupan najmanje šest sati, a nastavničke kabinete smjet će dijeliti maksimalno dvoje nastavnika ili četiri suradnika.

Najbitniji uvjeti studiranja

Te uvjete, prema procjenama upućenih, jednostavnije će ispuniti tzv. državni fakulteti, a mnogo više problema imat će privatni, posebno oni koji su otvoreni unatrag godinu-dvije. Tridesetak posto njih moglo bi ostati bez dopusnice ili će na brzinu morati ispraviti nedostatke. A jedan od teže “ispravljivih” bit će kadrovski.

Najveći dio privatnih visokoškolskih ustanova oslanja se na honorarne nastavnike, koji stalna radna mjesta imaju na državnim fakultetima ili u tvrtkama. Prostorni problemi ne muče samo privatna visoka učilišta nego i pojedine fakultete.

Svi će oni broj studenata ubuduće morati prilagoditi svojim kapacitetima, pa se neće moći dogoditi da upisuju studente vodeći se isključivo računicom koliku će zaradu imati od njihovih školarina nego će im najvažniji biti uvjeti koje studentima trebaju osigurati.

Oštrija pravila “igre” u osnivanju i funkcioniranju visokoškolskih ustanova poboljšat će kompletan sustav visokog obrazovanja, a od toga bi izravnu korist trebali prije svega imati studenti, ali i tvrtke koje će ih zapošljavati.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

C0
cs5.0
11:28 06.10.2009.

svkako je pohvalno da ce vlada pravilnikom regulirati poslovanje privatnih veleucilista, ne moze svaka budala otvoriti fakultet bez provjere i onda ga jos naplacivati

KV
kvakva
15:02 06.10.2009.

Zg Prometni fakultet: ostali bez tridesetak Indeks nastavnika i, kao, normalno drž e nastavu. A štangu im drže, tko drugi, nego zg sveučilišta rektor, ministar odgovorni itd. Igraju se fakulteta, \"profesori\" drže po 15 predmeta...

IJ
Ivo Jolic
01:25 06.10.2009.

Naravno da treba dozvoliti \"strucnjacima\"poput Zuzula i Sanadera da otvore \"uciliste\" koje ce proizvoditi \"diplomirane kriminalce\",jer su to dokazali svojim radom.