Za vrijeme trogodišnje provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka pluća, u Hrvatskoj je snimanje CT uređajem s niskom dozom zračenja prošlo 22.000 osoba, među kojima je kod njih tisuću utvrđena sumnja na potencijalni karcinom pluća. Zahvaljujući ranom otkrivanju, tim su ljudima značajno povećane šanse za izlječenje, rečeno je na predstavljanju rezultata ovog Nacionalnog programa u povodu Mjeseca borbe protiv raka pluća.
– Ranom detekcijom karcinom pluća može biti izliječen u više od dvadeset posto populacije. Otkrije li se u najranijem stadiju, taj se karcinom u 90 posto slučajeva može kirurški riješiti. No kako bi se smrtnost smanjila, potrebno je doći na pregled – kazao je akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb.
Sljedeći je korak u sklopu Nacionalnog programa uspostava Centra za prevenciju i rano otkrivanje raka pluća s informativnim pultom u KBC-u Zagreb, gdje će građani moći dobiti informacije o pregledu, detalje o razinama zračenja, rizicima...
Screening na rak pluća provodi se u 20-ak radioloških centara u RH, a na pregled se pozivaju osobe u dobi od 50 do 75 godina, pušači ili oni koji su prestali pušiti u posljednjih 15 godina. Pregled im preporučuje obiteljski liječnik, a prema procjeni ide se na daljnju specijalističku obradu.
VEZANI ČLANCI:
Probir je pokrenut prije tri godine u Klinici Jordanovac, a riječ je o prvom takvom programu u Europi, čime je Hrvatska postavila međunarodni standard. Hrvatski model probira preuzelo je dosad nekoliko europskih država nakon što je akademik Samaržija više puta o Programu koji su pokrenuli usred pandemije COVID-19 govorio u Europskom parlamentu. Hrvatski model prvi je put implementirao umjetnu inteligenciju.
Naime, CT kojim snimaju analizira umjetna inteligencija i radi 3D analizu malih karcinoma, do 15 milimetara, koji nisu metastazirali i izlječivi su. Inače se u praksi mimo ovog probira uglavnom otkrivaju veliki karcinomi od po 5-6 centimetara i s metastazama. Ovim su probirom akademik Samaržija i njegov tim s Jordanovca pokazali da se dobro vođen znanstveni projekt može realizirati u stvarnom životu i doslovce spašavati živote, odnosno uspjeli su glavne postulate europske zdravstvene reforme primijeniti u praksi. Stoga su i zaduženi za preporuku kako implementirati ranu dijagnostiku u ostale europske zemlje.
– Potpuno je jasno da je, bez obzira na sve nove metode liječenja, konačni učinak na smrtnost vrlo malen. Uspijemo znatno produljiti preživljenje, dvogodišnje ili petogodišnje, u nekim tumorima desetogodišnje, ali ne uspijevamo znatno povećati stopu izlječenja. S ranom dijagnostikom to je cilj. Tako se sada povezuju napori SAD-a i EU s ciljem da se u sljedećih 10 ili 20 godina prepolovi smrtnost od karcinoma. Stvara se alijansa najrazvijenijih zemalja svijeta po tom pitanju. Vrijeme će pokazati, ali to je dimenzija jednog globalnog svjetskog projekta. Nisam ni ja ništa znao o ranoj dijagnostici prije četiri godine, slučajno sam ušao u taj posao jer mi se činilo da je to koncept koji vrijedi razvijati. U međuvremenu se pokazalo da je to izuzetno vrijedan i potpuno drukčiji koncept od svega na što smo naučili. Tu se radi sve obrnuto nego inače. Umjesto da sjedimo u bolnicama i čekamo da pacijent dođe sa simptomima, ovdje smišljamo program kojim ćemo aktivno tražiti karcinom kod nekog tko nema simptome – kazao nam je akademik Samaržija kad smo opširnije o toj temi razgovarali u svibnju.
VIDEO Hit trener HNL-a bori se s rakom