Braniteljima uvjetovali odgodu zakona napuštanjem prosvjeda u Savskoj

Čak tri sata trajala je sjednica Odbora za ratne veterane na kojoj se raspravljalo o zahtjevu Udruge stopostotnih HRVI I. skupine kojim traže odgodu primjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Dio odredbi zakona na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2015. godine, a branitelji su tražili da se primjenjuje od 1. siječnja 2016., kako bi se do tada razjasnile sve nejasnoće.

Prijedlog branitelja nakon burne rasprave ipak nije prošao, već je zbog vladajuće većine izglasovan zaključak prema kojemu se ne odgađa primjena zakona te se osniva povjerenstvo koje će analizirati oko 72 tisuće mirovinskih rješenja i, kako je ministar rada Mirando Mrsić naglasio, osigurati transparentnost te da sve mirovine ostanu nepromijenjene. Do tog zaključka nudila su se neka rješenja, a zbog jednog prijedloga ministra i vladajućih u jednom trenutku gotovo su svi branitelji napustili sjednicu.

Predsjednik Udruge stopostotnih HRVI I. skupine Đuro Glogoški objasnio je da su se braniteljima mirovine od 2002. do danas smanjivale u nekoliko navrata, ukupno 28 do 40 posto.

– Sada ovaj zakon daje pravo Vladi da na prijedlog Ministarstva rada i financija, ovisno o stanju proračuna, odlučuje samostalno o rezanju naših mirovina, bez Sabora kako se to dosad radilo. Gdje je tome kraj? Nećemo prihvatiti da se ovako postupa s nama – kazao je Glogoški.

Ministar rada Mirando Mrsić objasnio je da zakon ni u jednom dijelu neće smanjivati mirovine "ni za lipu".

– Ovo uvodimo zbog transparentnosti, da se točno zna s kojeg se naslova koji dio mirovine financira. Propisujemo samo tehnički postupak, sve ostalo ostaje isto – kazao je Mrsić. Prvo je rekao da neće biti nikakvih novih rješenja o mirovinama, ali je poslije dodao da će biti novih rješenja, ali samo da bi se pojasnilo odakle koji dio mirovine dolazi.

– Ako je tako kao što kažete, ako se ništa ne mijenja, zašto ne možete odgoditi primjenu zakona dok svi ne dobiju projekcije svojih mirovina. Kako će ljudi znati kolike su im mirovine, kako će oni koji tek idu u mirovine znati kada je to najbolje napraviti – zanimalo je vanjskog člana odbora Iliju Vučemilovića. I HDZ-ova Miroslava Tuđmana zanimalo je isto, pa je ministra pitao zašto ne prihvati prijedlog branitelja jer oni samo traže da mogu izračunati kolike će im biti mirovine. Mrsić tada predlaže da se oformi Vladino povjerenstvo u kojem će sjediti predstavnici braniteljskih udruga, članovi Odbora i predstavnici Vlade.

– Povjerenstvo može proći kroz 72 tisuće rješenja, ići od imena do imena, bit će tu posla, ali nakon toga ćemo imati sve potrebno – predložio je Mrsić, a branitelji su nakon tog prijedloga pristali i da se rok odgode spusti na šest mjeseci, dakle do 1. srpnja 2015., do kada će povjerenstvo provjeriti sva mirovinska rješenja. Mrsić ipak ne pristaje na odgode, branitelji negoduju, pa SDP-ovci "izvlače" ministra izvan dvorane kako bi s njime dogovorili novi zaključak.

– Predlažemo formiranje povjerenstva, odgodu primjene zakona do 1. srpnja 2015., s tim da odmah prestanu sve aktivnosti u Savskoj – kazao je ministar, a branitelji su se nezadovoljno digli i rekli da nemaju više o čemu razgovarati jer je ovaj zakon samo dio problema zbog kojeg branitelji prosvjeduju već više od mjesec dana. Branitelje je zaustavio predsjednik Odbora, HDZ-ov Josip Đakić, pozvavši ih da "spuste loptu".

– Možemo mi dopuniti vaš prijedlog zahtjevima za smjenom ministra branitelja Predraga Matića i njegovih suradnika – odgovorio je Glogoški ministru, a Nada Balog iz Udruge udovica hrvatskih branitelja dodala je da imaju loša iskustva s povjerenstvima.

– Stopirajmo zakon dok se ne usuglasimo s braniteljima i stradalnicima. Bez naše suglasnosti na Markovu trgu bi se mogla pisati povijest – zaključio je Vučemilović. Vladajući su na kraju srušili zaključak kojim se traži odgoda i izglasovali ovaj prema kojem se zakon primjenjuje od 1. siječnja 2015., kako je od početka i planirano.

Podsjetimo, ovaj zakon spominjao se kao jedan od razloga prosvjeda branitelja. Prema članku 80 tog zakona, od Nove godine mirovine se dijele na da dijela – opći i posebni dio, odnosno na dio koji se financira iz mirovinskog fonda te onaj koji se financira iz državnog proračuna. Dio mirovine pokriven radnim stažem usklađivat će se kao i ostale mirovine, svake godine, dok će dio mirovine koji je određen posebnim propisima biti povećavan samo ako bude rastao državni proračun. Veliki broj branitelja na bojište je otišao bez dana radnog staža ili s minimalnim stažem, pa primaju samo posebni dio mirovine. Branitelji tumače da tako njihov posebni dio mirovine ovisi o proračunu čija će se visina smanjivati ili povećavati razmjerno stanju financija u državnoj blagajni.

>>Klemm: Izgleda da vrijedi pravilo 'dobar branitelj je mrtav branitelj'

>>Branitelji u petak u 17h na molitvi u zagrebačkoj katedrali