U hrvatskoj javnosti popravlja se raspoloženje prema Europskoj uniji. Kad bi se referendum o ulasku u Uniju održavao sada, za EU bi se izjasnilo 47,7 posto građana (prema 46,1 posto prošlog mjseca), a protiv saveza s Europom bilo bi ih 33,1 posto (prema 35,7 posto u ožujku). Najnegativniji stav u redovitoj Večernjakovoj anketi registriran je, podsjećamo, u kolovozu prošle godine kad je samo oko 39 posto građana bilo za, a 46 posto bilo je protiv.
Stupanj potpore ulasku Hrvatske u EU među najnižima je u regiji, iako upravo Hrvatska jedina ima jasnu europsku perspektivu. Taj nesklad između zainteresiranosti građana i blizine punopravnog članstva vrlo je zanimljiv, da ne kažemo zabrinjavajući, bruxelleskim političarima. Već nekoliko mjeseci oni šalju neizravne poruke hrvatskim vlastima, od kojih se očekuje da bolje iskoriste svoj javni utjecaj i prostor u medijima tumačeći europske teme. Ovog proljeća Zagrebom je prodefiliralo nekoliko visokih europskih dužnosnika, od predsjednika Europske komisije i njegova zamjenika, do šefa Europskog parlamenta, što je bio oblik njihova izravnog angažmana da bi se ohrabrilo, ne samo političku elitu nego i ukupnu hrvatsku javnost.
Ali tumačenja o tome što Hrvatska dobiva, a što gubi s Europskom unijom, u prvom su redu domaća zadaća, kao i reforme koje treba provesti. Međutim, kako su vladajući političari i državna adminisracija možda preopterećeni, oni su analizu o tome koliko Hrvatska dobiva ili gubi ulaskom u EU naručili od jednog ekonomskog instituta.